Ostalo

Kahva Kafa Kava

7 Comments 05 veljača 2011

Kahva Kafa Kava

Jako problematicna rijec u BiH za one koji malo hodaju po BiH. Odmah da razjasnimo na pocetku – u BiH vise nije bitno kako cete naruciti vase omiljeno pice, bitno je samo da ga platite, a budite sigurni da cete ga dobiti. Pogotovo u metropoli kao Sarajevo, niko na to vise ne obraca paznju. Cak i ja ovisno u kojem sam drustvu koristim sve tri varijante. No, nije to o cemu se u ovom postu radi, vec o kahvi kao trzisno blago.

Svake godine nijemci popiju vise kahve i kupe vise lego kockica za bozic nego prethodne godine. Iako je trzisno kretanje upravo tako, cijene istih itekako rastu. Da se razumijemo – ne govorim o cijeni espresso kafe u kaficu, nego o cijeni kahve po kilogramu u radnjama. Dodatno je bitno napomenuti da se ni kahva vise ne prodaje na kile, nego na pad-ove. Tako dvadeset komada padova za espresso masinu kostaju 5 EUR. Ta stvar se medjutim ne desava sa pivom, iako se i ona sve vise prodaje. Razlog treba traziti u razvoju zemalja koje proizvode sirovu kafu. Kako se njima dize standard, tako se dizu i cijene. Takodjer nimalo nebitna je cijena nafte, jer to poskupljuje letove i plovidbe.

U tome svemu, jedan prosjecan svabo ne gleda opet cijenu kafe, nego ukus. A tu dolazi poenta ovog posta – niti jedna od nekoliko stotina varijanti kafa nema ukusa, nego lice jedan drugom kao jaje – jajetu. To isto je slucaj sa kafama u BH kaficima, iako su se pojavili razni proizvodjaci kafe, prave arome zaista nema. To sam nedavno snazno osjetio kada sam popio neku talijansku kafu u jednom talijanskom kaficu. Nisam mogao sebi doci, jer sam tek tada uvidio sta je aroma, na ciji nedostatak mi se zalio jedan prijatelj rekavsi mi “da ima u Travniku negdje salep, ja nikada ne bih pio vise kahvu, jer salep ima makar neki okus”. I zaista je tako. Kako to samo Bog moze, namjestio mi bas neki dan da kod svog ahbaba (bos. za prisan prijatelj) popijem po prvi put pravi salep, iako sam u Sarajevu sjedio na mnogim mjestima gdje se nudi, nije mi na um padalo da probam. Ukoliko u Sarajevu zelite da probate pravi salep i turske cajeve koje nigdje necete naci, pokusajte sa kaficem koji je preko puta zeljine cevabdzinice, a prije Hacijende.

Upravo pijem Julius Meinel (ona sa fesom) kahvu i ne osjecam neki poseban ukus, iako je to najskuplja kafa u Becu i u Sarajevu.

Evo malo više o kafi na unikatni način poznatog Oatmeal-a:

Share Kahva Kafa Kava on Google+       

Vasi komentari

7 komentara

  1. Goran kaže:

    Tokom radnog dana popijem minimalno 5 espressa i zato preferiram Lavazzu. Ona i u najskupljoj varijanti (ima ako se ne varam 4 ili 5 vrsta, a ovu najbolju je moguce naci samo u skupljim kaficima) nudi najbolji omjer cijene i kvalitete. A tu je i Illy, cija razvikanost po meni nije nimalo slucajna, zaista je odlicna.

    Ako zelite kvalitetu, uz brend koji pijete, najbitnije je pogledati vrstu espresso u lokalu, distributerima kafe se ne isplati davati dobre aparate lokalima koji nabavljaju najjeftiniju robu, a i sam aparat dosta pridonosi kvaliteti espressa.

    • Nedim Šabić kaže:

      Hvala što ste mi potvrdili ono što moj otac tvrdi, a tj. da i aparat jako utiče na kvalitet espresso kafe. Bio sam u mnogim Lavazzo kafićima i nisam primjetio neki kvalitet. Kako se tačno zove ta vrsta koja je najbolja? Illy sam ja mislim pio, ali ne pamtim, stoga ću ponoviti. Hvala za javljanje.

  2. Goran kaže:

    Sad vidim da sam ispustio jednu rijec u prethodnom postu, ali bitno je da se razumije…

    Zagrebacki “Escobar” je imao kvalitetnu Lavazzu, nove aparate i dobro uvjezbano osoblje, pa bi i sarajevski trebao biti slican po tom pitanju. Escobar coffee house se u Sa. nalazi pored katedrale, odnosno bio je tamo prije par godina kada sam zadnji put svracao.

  3. OmerBeg kaže:

    Najbolja je ona stara “Minas” kahva koju je nena u šišu pekla na vatri u pećnici “Smederevo”.

  4. rile kaže:

    otakako sam popio ILLY kavu drugu nemogu ni okusiti ,na dobro se lako navici.

  5. david kaže:

    ili ILLY ili ništa! ILLY kafa je najkvalitetnija kafa u svijetu


Podijeli svoje misljenje

Ostavi traga

Follow me!

Preporuka literature



Good to Great - Jim Collins

Jedina knjiga koju bih svakome preporučio ko se bavi ili želi baviti ozbiljno bilo kojim businessom. Svaka stranica je vrijedna čitanja. Uskoro detaljan opis.



Tipping Point - Malcom Gladwell

U svakom poslu postoji preokretna tačka. Kako je prepoznati i kako se snositi sa pozitivnim posljedicama koje slijede nakon nje naučite od sjajnog Gladwella.

Trenutno reading


Blink - Malcom Gladwell
Naučni dokazi da srce treba slušati. Samo kako ...?


Investment Punk - Hörhan Gerald
Zašto su bogati sve bogatiji, a vi srednja klasa samo rintate i rintate? Ovaj investment bankar pojašnjava zašto i mogući izlaz iz srednje klase čiji jaz se stalno povečava prema bogatim.

Cvrkutanje

Extra projekti

Malo je projekata koji dugorocno dobro cine, a ovo su neki koji su jako odgovorni i korisni za zajednicu, a krasi ih izdrzljivost:

www.spaja-lica.com - Bivsi studenti daju stipendije trenutnim studentima. Prioritet imaju odlicni studenti sa slabim imovinskim stanjem.

www.fondacija-dar.com - Fondacija koja zblizava ljude, radi na stvarnom dijalogu i brine se o lokalnim pojedinacnim ugrozenim slucajevima.

www.stipendije.ba - Za one koji zele pratiti sve konkurse za stipendije na jednom mjestu. Vrlo azuran i koristan projekt.

www.advokati.ba - Lista svih advokata u BiH po gradovima i djelovima gradova. Konačno se mogu porediti i advokatske usluge.

Napomena

Uvijek sam bio od onih koji ganjaju suštinu, ali ne izostavljaju i formu, jer je ona mnogima ipak važna. Tako je stvar i sa pravopisom, iako bih ja volio da svi shvate suštinu, neki su ipak zbog mojih grešaka spriječeni, jer im zasmetaju pravopisne greške. Potrudit ću se koliko je u mojoj moći da popravim greške (ukazivanje na iste je dobrodošlo), ali imam i par opravdanja za svoje neznanje. :) Prije svega sam ja pola svog životnog vijeka proveo van BiH, uz kada sam tu, prebivao sam u gradovima koji su poznati po tome da cjelokupno stanovništvo ne razlikuje tvrde od mehkih afrikata. Uz to govorim tri strana jezika i dva koristim u svakodnevnoj komunikaciji. Tako se lahko mogu desiti i mnogo grublje greške od pravopisnih, kao npr. neispravne gramatičke konstrukcije. Uz to nisam baš ni vjeran bosanskom jeziku na ovom blogu, jer informatička terminologija je ipak razrađenija i profinjenija u hrvatskom, tako da koristeći te pojmove često nastavim ubacivati i neinformatičke hrvatske riječi, što se meni jako sviđa. Ako se nisam opravdao, slobodno ispravke ostavljate kao blog komentare ili dobacite ih preko Twittera.

© 2012 Nedim Šabić Blog.