Biznis

Otvorite firmu u BiH za tri dana i sa 179KM

383 Comments 10 siječanj 2012

Već mjesecima govorim da ću napisati članak o otvaranju firme u BiH, jer me je taj proces ugodno iznenadio i lično sam otvorio firmu u rekordnom roku za siću. Dodatnu motivaciju mi je dao ovaj jako kritični članak od meni jako dragog portala poduzetnik.ba, a on opisuje otvaranje doo u Sarajevu. Ja ću ovdje pokušati opisati što jasnije i decidnije otvaranje firme u Travniku, tačnije obrta, a ne doo. Iznjet ću vam sve prednosti i mane što donosi taj oblik firme. Lično sam dakle za tri dana i za tačno 179KM otvorio firmu, u narednih mjesec dana imao još troška za fiskalnu kasu i mjesećno je potrebno minimalno 500KM da sve normalno funkcioniše i da se izmire sve obaveze prema državi i ostalim potrebštinama.Šta je to obrt i šta sve nije?

U BiH trenutno najčešće se registruju dva oblika firme – doo i obrt. Ne postoje više str, szr i slične stvari. Jedino što postoji još klasifikacija obrta koja je obimna, ali se ne piše u ime firme. To spominjem, zato što “stari zanati” kao što si brice i kujundžije, imaju izuzetak kod pravila nabavke fiskalne kase. Obrt je dakle sve ono što nije doo.

Zašto obrt? Ograničenja obrta

Home officeObrt ima mnoge pogodnosti. Prije svega radi se o troškovima registracije firme, a i o troškovima gašenja firme, te je moguće obrt pauzirati ili raditi sezonski. Pojedini oblici obrta ne zahtjevaju poslovni prostor, kao npr. informatičke usluge, gdje možete raditi od kuće. Kod doo to nije moguće, nebitno čime se bavite. Kao obrt ne fakturišete kupcima PDV, jer niste u PDV-u, što znatno smanjuje vašu cijenu proizvoda ili usluga, osim ako morate ili želite biti u PDV-u kao npr. trgovci. U PDV se možete sami prijaviti, dobrovoljno, onda imate obaveze kao doo u PDV-u, ili možete prisilno uči u PDV, tako što obrnete više od 50000KM godišnje i onda automatski ulazite u PDV. Obrt nema nikakvo ograničenje na broj uposlenih, niti na visinu sredstava koja obrnete. U obrtu također možete lakše “vaditi pare” tj. isplačivati sebi kao vlasniku sredstva za materijalne troškove. Kao obrt možete raditi izvoz bez problema i dodatne dokumentacije. U suštini je jako malo slučajeva kada se finansijski gledano isplati registrovati doo.

Ugled doo forme

Mnogi kažu da kao obrt nemate dobre šanse na tržištu, jer vas klijenti smatraju neozbiljnim što niste doo. To je iz mog iskustva apsolutno netačno. Nije mi niko ni pitao koji mi je oblik firme, a kamo li da mi je zamjerio nakon što je saznao. Obrt je čak veća garancija, jer odgovarate pravno ličnom imovinom, dok kod doo samo sa imovinom firme.  Tako da obrtnici mnogo više moraju paziti šta rade, jer se ne mogu “izvuči” zatvaranjem firme. Primjetit ćete da se godišnje enormno puno firmi u BiH zatvori. Međutim tu statistiku iskrivljuje jedna apsurdna pojava. Naime, velike firme zatvore svoj prvobitni oblik i otvore pod drugim imenom, samo da bi zaobišli porez na dobit, koji iznosi smješnih 10%. Pa tako imate firme zovu se “ABC” pa kasnije “ABC 2″ pa slijedeće godine “ABC Trade” itd. Kao obrtnik ne možeš ostati dužan pa zatvoriti, to je tako reći i jedina prava i pravna mana obrta. Stoga ako radite neke riskantne stvari kao špekulacije ili je mogućnost tužbe u vašem sektoru poslovanja velika, onda otvorite doo da se zaštite od nerada drugih, tu mislim na nesposobne u pravnom sistemu.

Kako 179KM i tri dana?

Da sam požurio i više se potrudio mogao sam sve završiti za dva dana, međutim ja sam to bez srkleta krenuo, jer sam se pripremio na najgore i nauružao se sa mnoštvom sabura. Međutim na moje opšte iznenađenje nisam imao nikakvu prepreku, čak su me u pojedinim ustanovama privilegovali, jer ja otvaram firmu. Zvuči nevjerovatno, znam, jer i sam to ne bih povjerovao da nisam lično doživio. Nisam imao niti jednu prepreku, jer su stvarni ljudi bili srdačni i hitri u svom djelu posla, posebice radnice u Općini Travnik koje su munjevito radile i jako decidno mi pojasnile šta i kako treba. Slijedi kratki spisak svih troškova pri registraciji obrta:

Taksa za registraciju obrta (Općina) – 50KM
Ljekarsko uvjerenje (Dom zdravlja) – 45 + 4 KM
Ovjerenje kopije potrebnih dokumenata (Općina) – 23KM
Uvjerenje o nekažnjavanju (MUP) – 5 + 2KM
Przna radna i zdravstvena knjižica – 5KM
Izrada štembilja – 45KM

Ukupno 179KM

Naredni mjesec sam morao još knjigovođi kupiti neke registre i knjige u iznosu od 20KM te sam morao nabaviti fiskalnu kasu od 550KM. Dakle ukupna registracija je iznosila 199KM + 550KM, dakle nekih 750KM zajedno sa fiskalnom kasom.

Fiskalna kasa

Fiskalnu kasu ne mora svako imati. Postoje izuzeci o kojima možete ovdje više pročitati. Da skratim priču – ako vam je to osnovna djelatnost i niste brico ili kujundžija na Baš Čaršiji, onda morate je nabaviti. Ako vam je dodatna djelatnost, onda imate dobre šanse, ali opet je put grbav. Neće vam pomoći nikakva štela, jer je zakon pravo strog. Po tom pitanju ne vjerujte kazivanju knjigovođe, nego direktno provjerite u poreznoj upravi da li morate imati fiskalnu kasu. Tražite napismeno, ako vas oslobode, u protivnom morate platiti 2000KM kazne čim vam inspekcija prvi put dođe.

Mjesečni troškovi

Da bi vam firma fukcionisala esencijalno je da nađete dobrog i modernog knjigovođu, pogotovo ako se bavite online businessom. Pokuašjte naći mladu i stručnu osobu, koja nema mnogo klijenata, ali ima nekoga za klijenta koga poznajete i može da vam kaže nešto o kvalitetu usluge. Cijene knjigovođe u BiH, mimo Sarajeva se kreću od 30 – 200KM. Mimo Sarajeva, dobar knjigovođa uzima 70-120KM. Za doo dobar knjigovođa mimo Sarajeva ne uzima manje od 150KM. Predlažem vam da gledate na kvalitet usluge, a ne toliko na cijenu, jer greške i neznanje knjigovođe mogu da vas koštaju mnogo više od razlike koju plaćate za njega.

Kao obrt možete izbjeći kiriju pa tako samo plaćate neke dodatne usluge, kao recimo odvojeni internet ako hoćete ili mobitel na firmu itd. Jedino što još morate platiti jesu troškovi vođenja računa kod banke. Koliko znam, najmanji iznos koji morate platiti je 5KM. Po transakciji preko šaltera plaćate 1-2KM, a ako to isto uradite preko internet bankarstva, onda je iznos duplo manji. Stoga moja topla preporuka za takav potez. Ostale bankarske usluge mogu biti korisne. Ukoliko ćete se baviti oniline businessom i želite besprijekornu podršku i kartično plaćanje, moja preporuka ide Unicredit banci. Otvaranje računa ide puno brže nego što mi je rečeno u drugim bankama, imaju definitivno najbolji kartični sistem i služba za pravne osobe je jako kompetentna. Nude i mobilne uređaje za kartičnu naplatu, a online banking im koristi jako dobro osiguran sistem, koji je jako jednostavan i koristan.

Morate plaćati paušalni porez na dobit svaki mjesec, po nekom vašem proračunu. Ako plaćate recimo po 50KM, godišnje se “nakupi” 600KM i nakon godišnjeg obračuna, ako još fali, nadoplatite, ako je viška, porezna vam može vratiti novac ili uračunat ga kao pretplatu za slijedeću godinu.

Ako ste vi jedini vlasnik, morate uplatiti sebi doprinose i penziono u visini od ca. 350KM mjesećno. A ako zaposlite radnika na minimalac, za njega plaćate ca. 220KM i po svakom slijedećem radniku isto. Za veće plate ide druga kalkulacija. U obrtu, vlasnik sebi ne može isplatiti platu, nego dobiti novac može samo preko isplate dobiti, koju može isplatiti tokom cijele godine, kada god želi. Na taj iznos je dužan platiti 10% poreza na dobit. Dakle ovo 350KM je nekako fiksirano od porezne uprave.

Pravdanje troškova

Ako dignete sa računa novac kao materijalne troškove, te troškove morate pravdati računima. Tu spada kupovina svega što je potrebno firmi, kao oprema itd. U to ulazi i hrana sa poslovnih ručkova, ali ne ulazi gorivo. Gorivo možete uračunati kao trošak, jedino ako platite karticom koja je vezana za firmin račun. Ali možete koristiti račune od parkinga. Službeno vozilo je teško prijaviti, jer su pravila smješna, kao npr. da auto mora biti Caddy 1.9 dizel. Kod doo stvari stoje drugačije. Dakle amortizacija ne može da ide preko firme.

Nešto zaboravljeno?

Ako vam nešto nedostaje, pitajte u komentarima pa ako bude potrebno dopisat ću, a ako bude nešto specifično, dogovorim u komentarima, ako budem znao.

Porebna Vam je fiskalna kasa?

13.11.2013.god. – Prodajemo svoju prvu fiskalnu kasu, po jako povoljnoj cijeni, kao stimulans nekom budućem poduzetniku ili poduzetnici.

ps. uskoro ćemo osvježiti ovaj članak, da bude pregledniji sa izlistanim najčeščim pitanjima

Share Otvorite firmu u BiH za tri dana i sa 179KM on Google+       

Vasi komentari

383 komentara

  1. Muris kaže:

    Manje-vise, to je to sto se tice obrta, s tim sto je u Sarajevu malko teze, uglavnom vremenski, jer, eto imaju puno posla, pa ne mogu zavrsiti za dva danas. Iako uglavnom isprintaju dokument i udare pecat. Mislim, generalno, ova je problematika velika, opsirna, a s obzirom da obicnim ljudima ovo uglavnom nista ne znaci (jer omjer radnika i privatnika svi znamo kakav je) to ce se vremenom tesko miijenjati. U tom smislu, poduzentici su cak i ugrozena vrsta :D … U svakom slučaju, super osvrt!

  2. Maja kaže:

    super korisno i jednostavno napisano.

  3. Mirza kaže:

    Da li se možeš prijavlivati na javne nabavke tj. tendere ukoliko imaš firmu registvovanu kao Obrt-

    • Nedim Šabić kaže:

      Mislim da ne, ako nije drugačije naznačeno. A jadan taj što se mora na to prijavljivati. :)

      • Kasim kaže:

        Pozdrav,

        Izvinite što ovako upadam, ali molio bih za informaciju; Može li se otvoriti obrt ako želim da nabavljam od jednog distributera PVC stolariju i prodajem u svojoj regiji? Imao bi jedan izložbeni prostor sa skladištem i morao bi imat dva radnika za montažu.

        Ako nije prava adresa oprostite.

    • Denis kaže:

      Moze se prijaviti na tendere,govorim iz licnog iskustva jer sam vlasnik pekare i javljam se redovno na tendere koje su raspisale drzavne ustanove kao npr policija ili islamska zajednica

  4. Nedzad kaže:

    Napomena jos da pored obrta i doo postoji i dd, odnosno ad u manjem entitetu. ;)

  5. Cyber Bosanka kaže:

    Jedno vrijeme sam imala obrt, a osim toga imam jako dobre prijatelje koji preko 10 godina rade tako, skroz pošteno i regularno. Najveća zamjerka koju imaju na taj oblik registrovanja jeste što je u podređenom položaju u odnosu na doo kod banaka.

    Naime, kad traže kredit za razvoj firme, uvijek moraju obezbijediti dodatne žirante (sa budžeta) ili doo firme, zbog toga što se oni vode kao fizičko lice (obrt) i banka im baš i ne vjeruje. Uvijek im kažu “Da ste doo ne bi bio nikakav problem”. A sad si spomenuo da obrt odgovara svojom cjelokupnom imovinom a doo samo do iznosa osnivačkog kapitala.

    Drugi problem ima vlasnik ako mu padne na pamet da sam lično ganja neki kredi kod banke. Pošto nema mogućnost isplate plate (opisao si zašto) banka mu ne da kredit jer je njihov prvi uslov uvijek 3 plate preko banke. Tako moj prijatelj, vlasnik, ne može da dobije kredit u banci, a njegov brat koji je zaposlen kod njega ga bez problema dobija jer prima platu regularno. Ujedno je to i njihova poslovna banka.

    Uglavnom, ovo je problem u nadležnosti banaka, ali je dobro da ga znaju oni koji se planiraju baviti privatlukom.

    Ja bih konkretno mogla napisati tekst o tome kako zatvoriti obrt, samo dok me još malo popusti gorčina zbog propadanja ;)

    • Nedim Šabić kaže:

      Mislim da to ovisi od banke. Moje lično mišljenje jeste da se bez kredit može i treba. To je najzdraviji rast. Je li zatvaranje išlo makar brzo?

      • Cyber Bosanka kaže:

        Jeste, prilično jednostavno kada papirologiju sređuje knjigovodstvo, kao što je bio slučaj kod mene.

        Ko može bez kredita super, njima je trebalo za mašinu, ne za zezanje :)

    • Zatvoriti je još jednostavnije nego otvoriti :)
      1. Službeni list – Poništiti sve izgubljene dokumente :D
      2. Općina – Rješenje o zatvaranju
      3. Statistika – Brisanje ID broja
      4. Poreska – sve ostalo :)

        • Ma doo je oblik koji je napravljen da bi oni koji znaju kako, mogli da varaju sve i svakoga, tako da nema potrebe ni zatvarati. Jednostavno samo zaboraviš da je ikad i postojala firma i da imaš nekih dugova itd, i onda lagano čekaš zastaru.

          • Nidal kaže:

            Ja sam sveo troskove d.o.o-a na oko 550 KM mjesecno: doprinosi, knjigovodja i prostor. Nije tesko ako se potrudis, promijenio sam 4 knjigovodja dok nisam nasao “mladu i stručnu osobu” tj. knjigovodstvenu sluzbu koja zna i hoce koristiti internet i ove elektronske “novotarije” (npr. e-banking).
            Sad se selim u Kanadu i krenuo sam da zatvorim d.o.o., cisti racuni, nema dugova ni problema, ali ispade da to traje mjesecima i da ce me kostati preko 2000 KM.
            Pitanje za kviska, sta znaci “zastara” i koliko je cekas? Bukvalno nemam vremena da zatvorim firmu kako to birokratija zapovijeda, odlazim za 20-tak dana i necu se vracati u Bosnu bar 3-4 godine…

          • Nedim Šabić kaže:

            Možeš li navesti kako dođeš do 500KM?
            Što se tiče zastarivanja, samo prestani uplaćivati sve što treba i nakon 2 ili 3 godine, nisam siguran, samo se svakako ugasi. Samo ako budeš otvarao opet firmu, morat ćeš platiti to što nisi platio.

    • Netko kaže:

      U biti obrt ne treba započinjati ako Vam treba finansiranje od banke nego prihvati se posla i mic po mic. Imenjače hvala na lijepom primjeru i nadam se da će se dosta ljudi okuražiti i krenuti u posao samostalno. 200 KM i nije neka lova koja se ne može halaliti pa kad se i propadne :)

    • Sule kaže:

      Pa ako nije problem ja bih zamolio CBosanku da mi opiše postupak i moguće prepreke pri zatvaranju obrta..bio bih puno zahvalan…

  6. Vedad kaže:

    Veoma interesantan tekst.
    Taj obrt dodje nesto slicno kao freelance-r ovdje u Njemackoj. Ima veoma mnogo slicnosti. Prijava, porezi,itd.

  7. Adi kaže:

    Odličan i koristan članak. DOO je velika obaveza i odgovornost. Usput da pitam da pitam da li je istina da je status agencije teško ili nemoguće dobiti kod nas?
    Čak sam u općini dobio informaciju da su troškovi jako visoki (pretežno nebulozni odgovori). Možda ista spada u DOO?

  8. adeda kaže:

    Mene najviše zanima da li sa obrtom mogu fakturisati klijentima u inostranstvu? Znači , da li mogu naplatiti rad za klijenta iz Europe ?

  9. Nihad kaže:

    Imas greska u tekstu.

    Novac mozes dizati kada hoces sa racuna, lijepo sebi isplatis na tekuci racun (privatni), jer to su tvoje pare, a svejedno moras platiti porez na iznos koj utvrdis nakon godisnjeg obracuna.

    Prilikom isplate navedes “izuzimanje gotovine”, jer prvu godinu porez placas kao fizicko lice, ako je dopunska djelatnost.

    Za bilo koju IT djelatnost moras imati fiskalnu kasu ako izdajes fakture.

    Mene je u Tuzli otvaranje obrta kostalo 170 KM, plus 40KM knjige + 20KM ovjera tih knjiga, zatim fiskalna kasa oko 580 KM (sa fiskalizacijom).

    Pravdaju se svi racuni vezani za nabavke i opremu, kao i rezije (ja sam prebacio pretplatu za mobitel, internet i jos kupio Galaxy S2 na firmu :D), tj. vodis ih kao trosak.

  10. Malik kaže:

    Znate li mozda mogu li se kod obrta izdavati fakture za usluge savjetovanja u inostranstvo?

    • Nedim Šabić kaže:

      Kao što već napomenusmo – može. ;)

    • Nihad kaže:

      Mislim da se to smatra kao izvoz, treba detaljno provjeriti.

      Evo primjera:
      Da bi ti neko platio iz inostranstva trebas imati devizni racun, a to ne mozes imati ako nisi registrovan za izvoz.

      Nisam upoznat da li je moguce uopste i izvoziti preko obrta, ali ako nije, uvijek mozes naci d.o.o koji to moze pa sa njim napraviti ugovor o posredovanju.

      • Nedim Šabić kaže:

        Ja to radim i moguće je bez ikakvih komplikacija. Doduše ja izvozim usluge. Ali ne bi trebalo biti drugačije za trgovačku robu.

        • Nihad kaže:

          Kod nas je sve komplikovano i nelogicno.

          Welcome to BiH

        • Ja bih na tvom mjestu to provjerio 4-5 puta kod poreske, druge poreske, na carini, kod špeditera, knjigovođe i drugog knjigovođe, jer ako ti uleti inspekcija mogao bi vrlo lako biti optužen za pranje para ;)

        • Kao samostalna djelatnost ili doo? Kao doo naravno možeš, ali kao sd ne možeš.

          • Upravo provjereno – samostalna djelatnost se ne može registrovati za izvoz, što ti je potrebno da izdaš račun nekom iz inostranstva i da ti on uplati legalno. Ilegalno je moguće – jednostavno pošalješ broj računa na koji da ti se uplati, ali to nije po zakonu i možeš biti kažnjen (tj. bićeš) ako te uhvati inspekcija.

          • Dino Pašić kaže:

            Tržišna inspekcija je toliko glupa da im to neće na um pasti za 20 godina. Oni švrljaju po lokalnim trgovinama i lokalima. Znači samo radi svoj posao i nije te briga. Država će ti uvijek sjesti na leđa čim ima priliku, zato i ti iskoristi državu kad možeš. Ionako na sve platiš porez uredno i kao što si rekao izvoziš svoj proizvod, to jest usluge. Trebaju to podržati a ne stopirati…

  11. Djasmin kaže:

    Reci mi molim te da nemas negdje neki link ili tekst, a vezan za vrste obrta za koje nije potreban poslovni prostor.
    Kako vidim iz registracije nemas ga ni ti, pa ako te ne mrzi mozes li mi napisati koji su to poslovi?
    Hvala.

  12. Saka kaže:

    PDV nema veze s oblikom firme, isti je i za obrt i za d.o.o.: do 50.000KM prometa godišnje možeš biti izvan sistema PDV-a. Tako da to nije nikakva prednost obrta.

    Doprinosi kod obrta idu 60% od prosječne plate u FBiH (što mislim da izađe više od navedenih 350KM), dok kod d.o.o. ide 60% od plate. Ako staviš minimalac izađe ti ispod 300KM).

    Cijene boljih knjigovođa u Sarajevu su dosta veće.

    • Nedim Šabić kaže:

      Hvala Šaka. Koliko je dobar knjigovođa za obrt u Sarajevu?

      • Saka kaže:

        Nije Šaka, već Saka. ;)

        Mislim da knjigovođe ne prave neku razliku između obrta i d.o.o. već cijene zavise od broja faktura i računa. Recimo obrt prodavnica može da plaća 500-600 KM a d.o.o. koji nema puno faktura 300.

        Za ove informatičke djelatnosti gdje nema puno faktura mislim da nećeš naći ispod 200KM+PDV, a bolji uzimaju 300+PDV (što te izađe 351 ako nisi u sistemu PDV-a), pa i više, čak i ako imaš samo jednu fakturu mjesečno.

        • Zapravo cijena knjigovodstva za samostalne djelatnosti u Sarajevu je od 80KM pa na gore, a za doo od 300 nagore.

          Emire, mislim, tj. znam da ćeš za informatičku djelatnost (obrt) bez problema naći knjigovodstvo za 150KM+PDV.

          • Saka kaže:

            Moguće, kod mene je d.o.o. pa se nisam puno ni interesovao za obrt. Znam da obrtničke radnje plaćaju puno više, no one imaju dosta računa. Super ako je tako.

    • Da, PDV nema veze sa oblikom firme, i Nedime trebao bi taj dio u članku promijeniti jer nisi dobro skontao kako PDV sistem radi. U principu imaš ulazni i izlazni PDV, tako da kad su konkretno usluge u pitanju, nekoj kompaniji koja je u PDV sistemu je potpuno svejedno da li će mu “Obrt kod Huse” koji nije u PDV-u izdati fakturu od 100KM, ili “Obrt kod Muje” koji je u PDV-u izdati fakturu od 100KM+17KM, tako da ona konstatacija da je zbog neulaska u PDV sistem moguće jeftinije raditi neutemeljena. Sry ;)

      • Nedim Šabić kaže:

        Privatnom kupcu je to itekako bitno. ;)

        • Slažem se, privatnom licu jeste, ali kompanijama apsolutno ništa ne znači. Potpuno sam zaboravio na ovaj ostatak svijeta koji se zove “obični građanin” :D

          • Saka kaže:

            Nije svejedno ni ako radiš s pravnim licem koje nije u sistemu PDV-a ili s pravnim licem u inostranstvu. Da bi mu izdao fakturu bez PDV-a moraš svašta nešto nabaviti i dokazati, a ako mu naplatiš PDV on to ne može tamo odbiti tako da ti povećava cijenu usluge.

  13. Djasmin kaže:

    Nesto ne kontam, ako bi registrovao obrt kao dopunsku djelatnost (znaci vec sam zaposlen) onda nemam potrebu placati doprinose na platu, jer nemam nikog zaposlenog, i sve sto mi ostaje jeste placati porez na dobit!
    Jel tako!?

  14. Eh da, nemaš pravo na pravdanje troškova reprezentacije (ručkovi i ostalo).

    • Nedim Šabić kaže:

      Itekako imaš. Samo doo ima limit na 100KM po računu.

    • Damir kaže:

      pozdrav, ja imam knjigovodstveni servis kao obrt (dopunska djelatnost) i mogu vam reć u zakonu nigdje nije definirano šta se može smatrati troškovom tj. rashodom. U zakonu samo se kaže da se rashodom može priznati samo trošak koji je prouzrokovan da bi se ostvario prihod za koji je registrovan taj obrt. Neznam odkud vam svima ovi podaci sta se smije a sta nesmije smatrati troškovom? Možete mi dati neki zakon ili link da i ja ovo pročitam?

  15. Faruk kaže:

    Da li je nekom poznato zakonodavstvo vezano za studiranje i otvaranje obrta?

    Da li sa statusom redovnog ili vanrednog studenta možeš otvorit obrt?

    • Teoretski, sa statusom redovnog studenta ne možeš ništa drugo raditi osim studirati, hahahaha. U praksi je to, naravno, kao i sve drugo u našoj zemlji – nemoj reći da si redovan student i sve može. Ja znam primjer gdje je čovjek 4 godine redovno studirao i u isto vrijeme bio prijavljen kao direktor u jednoj firmi.

  16. riki kaže:

    Negdje sam pročitao da DOO koji izvozi više od 30% usluga ne mora plaćati porez na dobit u toj godini. Zna li neko da li isto važi za obrt i da li postoje bilo kakve pogodnosti vezano za obrt.

    • Nedim Šabić kaže:

      To bi trebalo da je tačno. Za obrt ne bih rekao, ali ću provjeriti.

    • Kako sam već naveo u prethodnim komentarima, obrt se ne može registrovati za izvoz. Na kraju to je i logično jer se registracija obrta vrši u općini, a doo-a u sudu. Jedini način da neko iz inostranstva provjeri bilo šta u vezi sa firmom jeste preko suda, preko općine ne postoji mehanizam.

      • Nedim Šabić kaže:

        Odakle ti ta informacija?

        • Iz više vjerodostojnih izvora: troje knjigovođa (od toga dvoje vrhunskih i jedno onako – prosječno :), gospođe u poreskoj – 2 komada, jedne notarke. Ako je zaista potrebno, nazvaćemo još i pravnu pomoć u Kantonalnom Sudu, ali mislim da je zaista nepotrebno :)

          • Nedim Šabić kaže:

            Adnane, to je nemoguće, jedino da se zakoni razlikuju od kantona do kantona. De molim te napiši egzaktno pitanje kako si postavio tim ljudima i egzaktno navedi njihov odgovor. ps.kao što već rekoh, to je tačno za izvoz robe, ali nikako ne može biti za usluge. Jučer mi je bio knjigovođa na federalnom školovanju pa je pitao to, danas ću vidjeti šta glavni ljudi u BiH kažu na to. Skeptičan sam, jer sam nekoliko puta se uvjerio da ni inspektori u poreznoj ne znaju tačno, pa tako neki lupe, a neki kažu da će provjeriti pa se nikad više ne jave. Meni je u maksimalnom interesu da saznam šta je tu zapravo prava istina, stoga te molim za maksimalnu preciznost.

          • Nedim Šabić kaže:

            Dakle provjereno kod firme koja drži najčuvenije knjigovodstvene kurseve u BiH – Revicon. Upitan je Milan za izvoz usluga za obrt i rekao je da to naravno može. Izvoz se djeli za izvor dobara i robe. Izvoz intelektualnih usluga spada u dobara i može obrt koji registrovan za te intelektualne usluge, da ih izvozi. Isto važi za agencije. Tako reče Milan. Ako si voljan, traži napismeno od pravne pomoći kantonalnog suda pa nam skeniraj odgovor. Ako ne bude oprečan odgovor Milanovoj izjavi, lično ću se pokrenuti da iznađem pravi odgovor kroz pravne kanale.

          • Damir kaže:

            interesantno pitanje koje nigdje nije definirano….dali obrt može radit izvoz?
            U svakom slučaju Nedime jako cijenim mišljenje Milana – čovjek je ekspert.
            Koliko sam mogao shvatit iz ostalih komentara, baviš se izvozom preko obrta i to IT usluge….s obzirom si obrt i svakako nisi u PDV sistemu smatram da nebi trebao imat ovdje većih problema….jer nisi nikoga oštetio za taj izlazni PDV. Generalno PDV inspekciji je jako teško dokazat izvoz usluge, jer nema protoka robe preko granice gdje u normalnim uslovima carina ovjeri fakturu da je roba izasla iz zemlje a ti kod usluga toga nemaš pa je uvijek teško dokazat da si tu uslugu izvezo iz zemlje – oni idu na foru da je usluga izvršena u zemlji ali sve to tangira samo PDV inspekciju…..

          • Nedim Šabić kaže:

            Usluga je izvezena čim je fakturisana stranom klijentu. Ne može stranac plaćati PDV za uveženu uslugu, to nigdje nema.

          • Dino Pašić kaže:

            Ma daj nek si ovog Adnana jednom ugasio, pa stvarno je pesimista kao što neko reče. Ljudi uvijek pate od neke visine. Bez ikakvih provjerenih podataka on uporno tvrdi samo zato što on ima registriran doo. Ništa nisi respektabilniji na tržištu sa svojim uslugama ako imaš doo ili obrt. Poenta je snaći se u vremenu i prostoru, znači naplati svoje usluge a da imaš što manje troškova, to je logika.

  17. riki kaže:

    I ja se pitam odakle ta informacija, kada ja samo radim sa inostranstvom i svi računi koje sam izdao glase na strane firme, a imam registriranu dopunsku djelatnost. I računovođa mi kaže da je sve u redu. Sada razmišljam da otvorim samo obrt, znači bavio bih se samo time, pa me zanima ovo za izvoz.

    • Nedim Šabić kaže:

      Nisam uhvatio danas šefa knjigovodstva pa ću sutra ako Bog da. Ali ja sam 99% siguran da se samo ne smije izvoziti roba bez da si u sistemu PDV-a i prijavljen u poreznoj, tj. trebao bi biti doo. Ali za usluge nema ograničenja, ali eto sutra još jednom potvrdim. Nadam se da će do tada Adnan reći odakle njemu ta informacija.

  18. Gogs kaže:

    Adnane, pretpostavljam da nemas registrovan doo, a imas klijenta iz USA. Znaci ti izvozis uslugu i imas registrovanu obrt kao i Nedim. Je li tako?

    • Nije baš tako. Imao sam registrovan obrt, a sad imam doo.

    • HilmoHilmic kaže:

      Ja dok sam imao registrovan obrt, poslove za klijente iz inostranstva nisam ni prijavljivao u obrtu, nego su mi uplaćivali na moj lični PayPal račun. Sad izdajem račun kao firma.

      Za ovo naplaćivanje kao fizičko lice prije par dana sam čuo još bolji sistem – Odesk -> kreditna Pioneer -> PayPal, a kad naplaćuješ samo obrnuto PayPal -> Pioneer :) Niko u državi ni ne zna da si dobio nikakav novac, jer inače, po zakonu si dužan da prijaviš i to što si zaradio radeći za strance na godišnjoj prijavi poreza, pa ti država lijepo obračuna porez. A ovako lagano trošiš, niko ne mora ni znati :)

      • Saka kaže:

        Hilmo, a kako misliš trošiti? Ako misliš tom karticom vaditi pare ovdje na bakomatu onda se varaš ako misliš da to niko ne zna. Možda to i može funkcionisati do neke sume ali kad to pređe neku ozbiljnu svotu itekako ćeš postati interesantan.

        • riki kaže:

          Saka, mislim da si samo djelomično u pravu. Pioneer kartica je vezana za Paypal račun a podizanje na bankomatu je vezano za Visu (koja provjerava ima li šta na paypal računu i dozvoljava podizanje). Znači ne postoji račun u BiH za koji je vezana kartica niti su te pare fizički ili virtualno u BiH. Te transakcije niko ne vidi osim Vise, Paypala i banke čiji je bankomat. Medjutim Banka to sravnjava sa Visom i ako klijent nema račun kod nje, ne zanima je odakle su pare. Jedino da diže po 10.000 dnevno možda bi banci zapeo za oko, ali inače može mirno spavati. Osim toga, on te pare može podići bilo gdje u svijetu s bilo kojeg bankomata, tako da ne mora ni dizati u BiH.

          • Saka kaže:

            Ljudi puno palamudite a premalo iskustva imate. Teoretišete a to nema veze s praksom. Kad budete radili to što zamišljate u stvarnosti onda ću vas rado saslušati.

            Govorim kao neko ko ima biznis preko PayPal-a preko 10 godina i neko ko je za to vrijeme ispitao i isprobao, ako ne sve onda veliki broj mogućnosti.

            Payoneer kartica se može dobiti samo u USA i tvoja teorija otpada u startu. Dalje banka sa čijeg bi bakomata eventualno dizao pare zna da podižeš i kad bi to redovno radio bio bi prijavljen poreskoj upravi. Ne bi za neke sitne sume, ali digni 100.000 KM za godinu dana i vidjećeš šta će se desiti. Za neku siću ti neće niko ništa ali ovdje je riječ o biznisu a ne o nekim hobi projektima klinaca.

          • Nedim Šabić kaže:

            Saka, nakon toliko godina iskustva si trebao naučiti da se tako ne djele savjeti, svi će te smatrati arogantnim i oholim i niko neće to vidjeti kao savjet. Da li ti digao tokom godine veće svote novca sa jedne strane kartice pa su te prijavili pa pričaš iz iskustva ili samo nagađaš?

          • Saka kaže:

            Nedime: ti ćeš me naučiti kako se dijele savjeti.
            Nije ni bila namjera da dijelim savjete već reagujem na teoriju da možeš dizati pare i da ti niko ne može ništa. A vi ako mislite da možete bujrum radite, nemojte samo teoretisati.

          • Nedim Šabić kaže:

            Provjereno radi i niko ne zove. Bitno je samo da ne digneš odjednom više od 10000KM. Možeš čak dići 9999KM i nema gnjavaže. Ako ipak digneš toliko ili više, jedino što moraš naknadno ili prethodno ispuniti je jedan formular, ništa bolno. Ako radiš poštene stvari, nema potrebe ništa kriti.

          • Eldin kaže:

            Ja imam payoneer karticu a zivim u BiH. Prijavio se i posalili mi ljudi postom.
            Aktivacija kartice van USA je za zemlje balkana (BIH,Srbija, Hrvatska, Albanija, Makenodija, Kosovo) je 24.5 USD.
            Povačenje novca sa ATM-a je 1.95 USD po transakciji plus do 3% moze uset na konverziju valuta iz USD-BAM.

        • Saka kaže:

          Kako ba radiš poštene stvari ako živiš u BiH a dižeš pare sa neke strane kartice redovno a ne plaćaš ni porez ni PDV ni doprinose?

          Naravno da radi, ti dođeš kao Nijemac u BiH i podigneš pare ponekad ali ako to radiš redovno i u kontinuitetu godinama i tako vršiš biznis to se zove pranje novca i nije legalno.

          Zato Payoneer i ne možeš dobiti ako nisi u USA. To preko Odesk-a možda može funkcionisati mada sumnjam jer PayPal prihvata samo kartice izdate u zemlji u kojoj PayPal registruješ i s vremena na vrijeme znaju blokirati račun i tražiti provjeru, kopije računa, scan pasoša itd.

          Prema tome kanite se ćorava posla, registrujte biznis i radite ozbiljno. To na crno može za neke sitne sporedne stvari ali ako ćete raditi ozbiljno radite legalno. Nisu ovdje doprinosi i porezi tako veliki u odnosu na druge zemlje.

          • Nedim Šabić kaže:

            Cijeli tekst ima namjeru potsticanja registracije onih koji imaju za to potencijal, tako da ne znam odakle ti ta poenta tek sada, valjda smo se oko toga okupili. Payoneer karticu možeš imati bez problema u BiH, a čak je možeš legalno knjižiti. Jedan moj poznanik baš to radi. PDV i doprinose ne moraš platiti ako si nešto radio u drugoj državi za inostranog klijenta, to je čak i firmi tako, kamo li pojedincu koji radi o nekom ugovoru o djelu. Pranje novaca također nije tako kako si opisao. Ako si ti pare legalno stekao, imaš pravo da ih dižeš i trošiš gdje god ti je volja. U pojmu pranja novca potrebna je stavka “nepostojeće” ili “imaginarne” vrijednosti koja nije izvršena, tako da svaki rad koji je zaista urađen ne može biti uopšte dio pranja novca, osim ako se fakturiše više nego što vrijedi, što je opet vrsta neurađenog imaginarnog posla. Ima u BiH nekoliko ljudi koji godišnje na desetine hiljada dolara zarade preko raznih servisa, a da hoće to “legalizovati” morali bi proći trnovit put, jer naš sistem još baš ne razumije sve to. Tako je moj poznanik se dobro napatio dok je dobio napismeno od državne institucije da je to ok što radi. Međutim odustati ne treba, jer što više takvih zahtjeva bude, bit će svakom slijedećem lakše, a i država će zaraditi koji zuhar dinar.

          • Saka kaže:

            Otuda da je neko spominjao da se PayPal poveže s Payoneer i dižu pare ovdje bez da se ikom plaća porez i dadžbine.

            Možda možeš imati Payoneer ali je ne možeš povezati s PayPalom i ne možeš na tu karticu povući pare. I ne možeš pare s PayPal-a podizati tom karticom s bankomata u BiH. Šta tvoj poznanik radi ne znam ali informiši se malo i vidjećeš da je tako.
            http://community.payoneer.com/topic/134-withdraw-from-paypal/
            http://community.payoneer.com/topic/681-withdrawing-from-paypal-to-payoneer-mastercard/

            >PDV i doprinose ne moraš platiti ako si nešto radio u drugoj državi za inostranog klijenta

            Poenta je da ne radiš u drugoj državi već u ovoj državi i moraš platiti porez ovoj državi. PDV ne moraš platiti ovoj državi ali moraš dokazati da si radio za stranca. Ako ne dokažeš onim dokazom koji oni priznaju UINO te kažnjava bez obzira što su pare došle izvana.

            To što ima ljudi što godišnje obrnu hiljade preko raznih servisa bez da plate doprinose i poreze, naravno da ima, ali to ne znači da je to legalno i ispravno.

          • Nedim Šabić kaže:

            Ma da, a nema ni potrebe reg. US karticu sa paypalom, kad može BH. Čak i da je fizičko lice, plati 10% poreza i spava mirno. Samo što ti se nasmiju u poreznoj kada doneseš prijavu za taj porez. Pa ti onda vidi koliko je sati. Nažalost.

          • Saka kaže:

            Nema potrebe, to i ja govorim.
            Kao d.o.o. si oslobođen plaćanja i tih 10% ako više od 30% prometa dolazi iz inostranstva (ovdje je dovoljan dokaz uplata iz inostranstva).

            Znači ako radiš za strance praktično si oslobođen i PDV-a i poreza na dobit. Sve što plaćaš su doprinosi na platu, knjigovođa i posplovni prostor. I zašto onda rizikovati i loviti u crnoj i sivoj zoni, strane kartice, offshore accounts, firme u inostranstvu i sl. Nema potrebe.

          • Nedim Šabić kaže:

            Slažem se u potpunosti, samo je problem knjižiti Adsense i Amazon checkove, ali valjda će se i to nekako riješiti. Nisam plaho ni čačkao kako bi to moglo ići. Jesi li ti?

          • Saka kaže:

            Adsense se može isplaćivati na račun u banci. Sad ga ne koristim pa ne znam radi li sa BiH bankama. U jednoj drugoj zemlji je funkcionisalo bez problema. A ni tamo nisam mogao unovčiti USA ček, tj. moglo je al je koštalo više nego vrijednost samog čeka.

            Što se tiče knjiženja trebalo bi da ide isto kao i za svakog drugog klijenta.

          • Nedim Šabić kaže:

            Ima banaka gdje je mala provizija, tipa Unicredit. Što tiče knjiženja, trebalo bi da je lako, ali … :)

          • riki kaže:

            Adsense ne isplaćuje na račun u BiH, već samo šalje ček. Naknada je 10-20 KM, na 1000 KM. U nekim bankama se čeka 20-ak dana na realizaciju čeka, a u nekim ti odmah stave pare na račun. Jedini problem sa Adsense je što je vrlo teško promijeniti ime primatelja, znači ako si primao čekove na osobu, a sada želiš na firmu, ima neka procedura, nije baš lako.

            Što se tiče kartice, ovdje je bila priča da li može ili ne može, a ne da li je ispravno ili nije. Slažem se da je u BiH porez puno manji nego u većini zemalja i da nema potrebe da se išta radi u sivoj zoni, pogotovo ako se radi o stalnom poslu koji donosi veću zaradu. Medjutim, mnogi odrade nekoliko poslova godišnje vrijednosti do 10.000 KM, i zašto bi osnivali firme. Fiskalna kasa, računovođa, računi po bankama itd, to se ne isplati samo zbog vremena, a kamoli para. A ako dođeš u poreznu i kažeš htio bih da prijavim dodatna primanja, dok im ti objasniš kako si dobio te pare i odakle, ljudi se počnu smijati. Pokušao već, nikome nije bilo jasnio ni što sam došao ni šta hoću da kažem. Te donesi dokaz, te ovo te ono. Šta će im dokaz, ako ja hoću da platim 1000 KM poreza više državi neka uzmu, a ne da nešto dokazujem.

          • Saka kaže:

            Riki potpuno si u pravu i slažem se kad je u pitanju rad kao fizičko lice. Kao firma je već drugačije pogotovo ako imaš stalni priliv koji ti je uz to i osnovni, imaš više kontrola i moraš raditi sve po zakonu čak i više od toga ako nećeš da rizikuješ velike kazne.

            Što se tiče toga da li može, znam da ne može preko PayPal debit kartice (koja je samo za USA), Payoneer se ne može koristiti za povlačenje s PayPal-a jer je to Master a ne Visa, a što se tiče odeska neki kažu da na taj način može al nisam baš siguran.

            Dakle moje iskustvo je da ne može već moraš koristiti našu karticu. Ako je neko uspio (a da nema i bankovni račun u inostranstvu) i mene bi zanimalo kako.

          • riki kaže:

            istina, do para je vrlo teško doći. recimo čovjek može dobiti pare na paypal i sve potrošiti bilo gdje na internetu da niko živ i ne zna da je dobio pare. problem je doći do para preko kartice jer je BiH izuzeta iz skoro svih takvih mogućnosti. Moneybookers nudi Mastercard, Amazon mislim Visa, Paypal Mastercard ali neće ti je poslati ako si u BiH (hoće recimo u Austriju, Češku itd). Paypal isplaćuje na Visa kreditnu karticu pare i to od bilo koga, ne mora biti na tvoje ime, pa sad ako imaš neku karticu izvana isplatit će. Navodno može Paypal > Odesk > Payoneer > bankomat, ali nisam probao. Neki koji rade preko freelance servisa koriste ovaj način. Problem je što je BiH za većinu internet servisa kraj svijeta, pa ne može ni ono što može dole u Africi ili nekim banana državama.

          • Saka kaže:

            Čekaj malo, prvo ako imaš PayPal BiH onda pare koje ti stignu na PayPal ne možeš trošiti dok ti ne legnu na Visa karticu, odnosno na račun povezan sa njom. Znači pare ne možeš trošiti da niko ne zna. To je smišljeno napravljeno restriktivnije nego recimo PayPal u EU zemljama gdje možeš trošiti ono što imaš u PayPal balance-u prije nego legne na bankovni račun.

            To Paypal > Odesk > Payoneer > bankomat možda može ako ti oni za koje radiš uplaćuju svojim PayPalom na Odesk koji je vezan za Payoneer. Međutim ako ti šalju direkt na PayPal ili ako prodaješ preko PayPal sistema onda ti nema povlačenja para na nikakve kartice osim Visa kartice u BiH.

            To da možeš koristiti karticu izvana vjerovatno može na početku, ali i nju da bi imao moraš imati račun vani tako da u toj zemlji bolje da otvoriš i PayPal. A ipak ako koristiš karticu koja nije izdata u BiH oni to mogu otkriti, lako se desi da blokiraju račun a onda traže svakakve dokumente. Ako ne pošalješ samo ti zadrže pare. Tako da ne bih preporučio neke malverzacije.

            Mi smo opet sretni što uopšte možemo koristiti PayPal (kakva smo država) a i naplate smo dobili odmah iza Hrvatske. Srbija npr. ne može da koristi PayPal ni za trošenje a kamoli za naplatu.

        • Hamilton Joanes kaže:

          Banku koja je vlasnik ATM ne zanima ni ko je ni odakle je osoba koja je podigla novce sve dok se banka poravna sa issuer-om kartice. To je normalno.

  19. Adi kaže:

    Ako podignem sa racuna firme( registrvano kao doo) gotovinu i ne opravdam novac, kakva je onda procedura?

    • Djasmin kaže:

      Adi koliko ja znam moras svako dizanje gotovine opravdati, osim ako si u prosloj godini kao firma imao dobit. Pa sad zelis tu dobit da podignes (naravno platis drzavi 10%).
      A ako ne opravdas, sljedeci put kad ti insekcija udje u firmu nabelaju si. (:
      To im je prva stvar koju gledaju.

      • Adi kaže:

        Eh vidis koga god pitam niko mi na to ne zna odgovorit, svak kaze ma sto ce ti pare :)
        Sto kaze meni jedan trgovac, moje pare, moj ducan… sta se ja imam kome pravdat haha

  20. PASHA kaže:

    Pozdrav,

    Imao bih jedno pitanje vezano za djelatnost prilikom osnivanja obrta?

    Da li mogu osnovati OR u kojoj ću prodavati polovnu robu, prije svega obuću i odjeću koju ću kupovati od druge firme koja je registrovana kao doo i ima veleprodaju polovne odjeće?

    Zahvaljujem unaprijed.

    • Djasmin kaže:

      Pasha ovo sto si planirao mozes naravno registrovati, ali ti je potreban poslovni prostor kao i jedan radnik cini mi prijavljen pored tebe. Ovo ti je klasicne trgovina, tako da vidi kao budes registrovao izaberes trgovinu tekstilom kao vrstu djelatnosti. Ovo ti nije 100% sigurno ali ces u opcini vise saznati kad odes registrovati. Sretno.

  21. PASHA kaže:

    Hvala na odgovoru. Htio bih otvoriti radnju, ali da registrujem i zaposlim samo suprugu jer ja sam vec zaposlen, a tako bi morao plaćati doprinose i za sebe i za radnika, zar ne?

    • Djasmin kaže:

      Pasha ako nisi nigdje zaposlen onda i ti placas doprinose, ali ako radis negdje i zelis dopunsku djelatnost registrovati onda nemas obavezu dva puta placati, naravno za suprugu ces placati doprinose.

  22. Lajla kaže:

    Kako negistrovati firmu,ako sam vec u radnom odnosu. S obziro da nemoze dopunska djelatnost u Brckom.
    Unaprijed zahvalna za savjet !

    • Djasmin kaže:

      Lajla ne znam kakvi privredni zakoni vaze u Brcko distiktu, ali ako ne dozvoljavaju dopunsku djelatnost, onda probaj ne nekoga od blize porodice registrovati firmu ko nije zaposlen, nema ti druge.

  23. Lajla kaže:

    Svaka čast na ovom blogu! Jako korisne informacije.

  24. Elmedin kaže:

    Pozdrav svima.
    Da li se obrt mora registrovati isključivo za jednu oblast ili može raditi na više polja? Npr ako je trgovina, onda može raditi samo trgovinu ili još neke dodatne stvari.
    Hvala

  25. Lajla kaže:

    Da li mozda znate koliko kosta isticanje firme godisnje, jer ja mislim da je i to jedna od obaveza koju vlasnik mora snositi?

    Hvala

  26. faris kaže:

    objasnili ste dosta dobro, samo me zanima moze li se uvoziti roba kod obrtnicke radnje.

  27. faris kaže:

    i jos jedno me interesuje: sta se sve moze stavit pod troskovima firme.

    • Nedim Šabić kaže:

      Komunalije, telefon, struja, grijanje, jelo i piće u restoranima, benzin (ako platiš sa karticom od firme, kao keš ne može), parking, hotel itd.

      • Damir kaže:

        pozdrav Nedime, dali imaš neki link ili zakon gdje se može pročitat šta sve može ići kao trošak? neznam odkud ti ova informacija, ja je nigdje nemogu nać….
        u zakonu piše samo da se rashodi priznaju koji su direktno vezano za ostvarenje prihoda

  28. Admir kaže:

    Zaposlen sam i želim da otvorim obrtničku firmu na svoje ime,i ideja je da pored svog posla radim neke druge poslove preko te nove firme, šta sam ja u tom slučaju svaki mjesec dužan platiti državi?
    Moram li prijaviti jednog radnika i plaćati mu platu i doprinose svaki mjesec?
    Šta je pogodnije, ako si već zaposlen ili ako nisi, ima li kakve razlike?
    Hvala.

    • Nedim Šabić kaže:

      Koliko je meni poznato, možeš otvoriti obrt kao dopunsku djelatnost i ne moraš ništa osim poreza na prihod plaćati. Naravno knjigovođu i režije. Ne moraš plaćati ništa, jer doprinose plaćaš kod tvog glavnog posla.

  29. riki kaže:

    Kao što je Nedim rekao, za dopunsku djelatnost doprinose ne plaćaš ako ti plaća firma u kojoj si zaposlen. Plaćaš samo 10% poreza na dobit. Neke troškove kao telefon, internet, materijalni troškovi, kupovina opreme itd radiš preko firme kao rashod. Znači 10% na razliku prihoda i rashoda godišnje i to je to.

  30. ozenjen kaže:

    lijep pozdrav za sve,pitanje koje me zanima je kako otvoriti obrt kucne radinosti(stari tradicionalni zanati)kolaci i proizvodnja tjestenine,hvala lijepa

  31. ozenjen kaže:

    hvala Sabicu,mislio sam da neko ima iskustva ovdje sto se tice toga pa reko kad odem u opstinu da znam bolje a ne da me vozaju na svoj nacin

    • Nedim Šabić kaže:

      Imaš pogrešna očekivanja. Neće te vozati kada jednom nađeš zadužene za to. Od njih ti zavisi hoće li ti odobriti da tu djelatnost radiš u kući.

  32. Mario kaže:

    Pročitah ovaj zanimljiv tekst i dođoh na ideju da i ja osnujem neki informatički obrt. Zaposlen sam, imam prilična informatička znanja, koja bi s vremena na vrijeme “prodavao”. Koliki je mjesečni promet dovoljan da ne bi više gubio, nego zarađivao. Za primjer napraviti dvije mjesečno web stranice za ukupno 600-ak KM, nije dovoljno? To bi mi služilo kao neki dodatni prihod, a da sve bude legalno.
    Nikad se nisam bavio privatlukom, pa pojma nemam za sada o tome …

  33. Arao kaže:

    Prijaviti djelatnost za sada u BiH je glupost jer drzava u svakom slucaju ima mehanizme i propise kojijoj omogucavaju da uzme svoje ne gledajuci da li je DOO ili obrt profitabilna ili ne . ako neko ima mogucnost bolje je da radi na crno jer je u svakom slucaju isplativije

  34. Arao kaže:

    a sto se tice propisa ,imam iskustvo u tome , za obrt se razlikuju od opstine do opstine ,pocev od pristojbi za ist. firmu do svega ostalog, dakle za firme su propisi unificirani na nivou kantona , tj drzave a za obrt svaka opstina po svojim internim odlukama

  35. adeda kaže:

    Prijatelj mi reče, a radi u jednoj renomiranoj knjigovodstvenoj firmi, da su nedavno imali slučaj obrta koji je htio fakturisati usluge u inostranstvu i nije mogao. Ja sada registrujem obrt kao dopunsku djelatnost (IT inženjering i konsalting), i radim u BiH šta stignem, ali mi je primarna orjentacija europsko tržište. Nadam se da će se razjasniti pitanje oko prekograničnih poslova sa obrtom dok ja sklopim prvi deal sa evropom :))

  36. riki kaže:

    imam dopunsku djelatnost i već godinu dana sve radim sa inostranstvom. do sada nikakvih problema. sve fakturisano vani i uskoro ću predati poreznoj prijavu pa ćemo vidjeti hoće li tu biti nekih problema. nelogično mi je da neko ograničava gdje i s kim će tvoj obrt raditi, ali kod nas je sve moguće. kad bi tako bilo vani, pola internet firmi bi se pogasilo jer rade kao male tvrtke, sa jednim uposlenim.

  37. unix kaže:

    Dobar tekst i smijernice, jedno veliko HVALA :)

  38. Adnan kaže:

    @Riki – da li je moguće sa dopunskom djelatnosti prijavljivati se na tendere?
    Šta si sve uradio da registruješ dopunsku djelatnost ?
    Da li je moguće da neko ko radi u državnoj firmi: BHT, Pošta, EP i sl. registruje dopunsku djelatnost ?
    http://www.fmup.gov.ba/bs/text.php?id=74

    • Nedim Šabić kaže:

      Već rekosmo da za tendere trebaš imati doo, ako se dobro sjećam.

      • miki kaže:

        Neki tenderi eksplicitno onemogucavaju obrte sa svojim ogranicenjima, npr. broj zaposlenih, prijava u PDV sistemu, bruto bilans preko odredjenog iznosa novca i sl., ali u smislu samog Zakona o Javnim Nabavkama, ogranicenja ne postoje. Cak se i fizicka lica u mnogim slucajevima mogu prijaviti na tendere.
        Zakon o javnim nabavkama u svom Clanu 1 ima stav o teznji zakona da obezbijedi stvarnu konkurenciju u tijeku postupka javne nabavke, a istovremeno osigura kvalitet robe i/ili usluga predmeta javne nabavke.

        Detaljne informacije se mogu pronaci na stranicama Agencije za Javne Nabavke (www.javnenabavke.ba), ili saznati upitom istoj.

        Ja radim u d.o.o., i licno od pocetka do kraja pregledam, ispunim i prijavim se na vise od 30 tendera godisnje. Otuda moje informacije, u kojima se cesto nalaze posebne informacije za fizicka lica i “manje” oblike privrednog drustva.

        Pozdrav

        • miki kaže:

          Zaboravih napisati da je u prijavljivanju na tender najbitnije:
          - biti registrovan za obavljanje predmetne djelatnosti
          - imati isplacene sve doprinose i dadzbine, te imati dokaze za isto (u vidu uvjerenja od strane sudova, poreskih uprava, uino, i sl.)

  39. unix kaže:

    Ono sto mene intersuje, kad bi registrovao firmu odnosno d.o.o. ili obrt, procitao sam neke osnovne razlike i stvari, po vama sta je prikladnije registrovati obrt ili doo jer bi se vecina mozda stvari i poslova radilo kao prije sto je bio “DJL”(drustvo jednog lica) ali i preko neta bi dosta poslova bilo. Jednostavno koliko sam zakljucio po vama d.o.o. je pogodan za tendere i vanjsku trogovinu, dok obrt nije. Zanima me bil mogle neke firme kupovati preko mene npr. materijal za kancelarije i slicno tome(to je primjer) ako imam vec obrt ? i Kako bi se zvala firma na pecatu ili u memorandumu npr d.o.o “Neka Firma” a kod obrata jel ima neki predznak ili kako vec Obrt “Neka Firma”
    Hvala unaprijed na odgovorima.

  40. unix kaže:

    P.s da se nadovezem, kakva je situacija za RS jel znate mozda ili ste upoznati, da li moze obrt da se registruje na podrucju RS-a i jel slicna ili ista procedura.

  41. Enes kaže:

    Pozdrav!Da li za obrt treba fiskalna kasa?
    Zar ovaj obrt koji si si registrovao nije mogao se obavljat bez fiskalne kase

  42. Boris kaže:

    Namjeravam otvoriti obrt vezan za posao sa kamenom(znači opločavanje betonskim kamenom dvorišta,okućnica,prilaza objektima itd),odnosno ukratko poslovi vezani za teren.Pretpostavljam da ne moram imati poslovni prostor jer je terenski tip djelatnosti ali ipak želim pitati. Inače sam već zaposlen u jednom poduzeću na potpuno drugim poslovima pa bi ovo bila dopunska djelatnost. Da li postoji neka norma koliko novaca se mora položiti na račun kao osnovna sredstva kod osnivanja obrta koji se može iskoristiti za nabavku mašina i alata.

    Hvala!

  43. Enes kaže:

    A da li za dopunsku djelatnost treba fiskalna kasa

  44. Damir kaže:

    Pozdrav svima,
    Imam registrovan poljoprivredni obrt kao dopunsku djelatnost. Ukoliko svoje proizvode distribuiram pu trgovinama dali uz fakturu trebam imati i fiskalni racun, odnosno trebam li imat fiskalnu kasu.
    Hvala i sve pohvale za blog!

  45. GrandING kaže:

    Svaka čast na informacijama. Veoma su korisne.

  46. bobii kaže:

    eh ovako, vidim vi ste malo pametniji od mene pa ako biste mi mogli objasniti sta ja trebam da otvorim da bi mogao postati ovlasteni uvoznik, distributer polovni auta, u bih. dali je to, doo, obrt, trebal mi kancelarija, i sta vec. mnogo bi mi to pomoglo, a nisam upucen
    unaprijed zahvaljujem

  47. miki097 kaže:

    imam jedno pitanje da li se obrt moze baviti reklamom tj iznamljivanjem reklmanog prostora ili to moze da obavlja samo doo..

  48. Jasmin kaže:

    Pokrenuo bih Catering agenciju dali bi je mogao prijaviti kao obrt uzimajuci u obzir da neposjedujem ugostiteljski objekat a uslove za pripremu hrane i sve ostalo sto je potrebno imam :)

  49. ambicionista kaže:

    Poslije iscitanog teksta dodje mi da se bavim privatlukom, a kako ova kriza ne posustaje tako će i biti..

    cista desetka za info…

  50. Osman kaže:

    pozdrav,imam plan uvoziti robu iz inozemstva i osnovati nesto sto bi trebalo biti poput poljoprivredne apoteke,
    -da li sam dobro razumio citajuci ovdje,trebao bih je organizovati kao D.O.O. u tom slucaju ili kao obrt te sklopiti ugovor o posredovanju sa nekim D.O.O. koji bi mi tu robu mogao uvesti?

  51. tomislavgrad kaže:

    molim savjet. doo(bez uposlenih) praktično ne radi već dvije godine. kako likvidirati doo ako ima dugova za doprinose ,ali i prema dobavljačima. Da li se potražitelji namiruju isključivo iz imovine firme ili možda i iz privatne imovine vlasnika doo .
    unaprijed hvala.

    • Nedim Šabić kaže:

      Trebalo bi da je samo isključivo iz imovine firme. Ipak vlasnik mora platiti troškove zatvaranja, a dobavljači namiruju iz imovine koliko se može, to rješava sud. Samo za doprinose nisam siguran, ali ako se ne uplate, ne možeš otvoriti ponovo firmu dok ne izmiriš te dugove, to bi trebalo da je tako.

      • Netko kaže:

        E d.o.o je odgovoran do osinivačkog iznosa tako da se povjerioci u svakom slučaju mogu namiriti samo iz toga ili na temelju izjava o zalogu ili hipoteci. Za ostalo te ganjaju Čelo i ostali

  52. AMELA kaže:

    pozz interesuje me mogu li se prijavit na cetiri sata bez dodatne djelatnosti i koliko bi to kostalo

  53. jasna kaže:

    održavala bih edukacijske seminare nastavnicima i učiteljima – stari zanati kako da se regitrujem obrt ili nešto drugo Hvala

  54. Rodney kaže:

    Svaka cast na informacijama.Da vam iskreno kazem da sam za pola sata citanja saznao vise nego za citav dan hodanja od vrata do vrata u opstini.
    Posto namjeravam da pokrenem neki(jos nisam nacisto koji)dodatni posao,i dalje pratim ovaj blog,pa ako neko ima neku pametnu ideju ili ako nesto vec radi ili je vidio da neko nesto uspjesno radi neka slobodno pise o tome bio bih mu zahvalan.

  55. light5 kaže:

    Pozdrav
    imam pitanje/molbu za pomoc.Naime radim za doo firmu trenutno u dugu oko 3000 (kirija zadnji doprinos i istaknuta firma)ja sam direktor vlasnica strani drzavljanin bez boravka 3 godine i nece vise da radi.Ima li neko da bi preuzeo firmu?ili me molim vas posavjetujte kako da zatvorim ili proglasim stecaj ili nadjem nekog ko bi samo nastavio, jer drugacije me ovi iz PIO-a nece odjaviti.pozz

  56. light5 kaže:

    PS pomoglo bi mi i kad bih nasla nacin da se odjavim sa mjesta direktora i da pustim da nastanu te zastare,po kom zakonu nastaje zastara i za koja potrazivanja.Hvala

  57. Emir kaže:

    Da li internet klub moze raditi kao obrt ? i da li bi se mogle neke dodadne djelatnosti tu raditi legalno ? hvala

  58. Djasmin kaže:

    Emire, naravno da ti internet klub moze raditi kao obrt. To ti je uslužna djelatnost a sve detaljenije informacije ćeš dobiti u opstini stanovanja.

  59. newyork kaže:

    Nisam sigurna je li neko postavio vec ovakvo pitanje. Interesuje me da li za otvaranje obrta ili doo ili cak dodatne djelatnosti, je potrebna odredjena kvalifikacija vezana za uslugu koju ce obavljati preduzece? npr da agenciju za marketing moze otvoriti samo dipl.ecc.?

    • Nedim Šabić kaže:

      Postoji. Odredbe nisu toliko striktne, ovisno od općine do općine i na kraju od referenta, jer on to sve odobrava. Naravno ako je riječ o obrtu. A za doo vlasnik može biti ko hoće, samo direktor mora imati VSS.

      • dino kaže:

        Nije tačno da direktor doo mora imati VSS. U TK znam tipa sa srednjom školom a direktor je doo

      • etabaq kaže:

        ja sam bio direktor 7 godina bez ikakve stručne spreme. Dakle u radnoj knjižici nije navedena ni osnovna škola. Razlog je prost, u ratu sam ostao bez papira iz nižih škola a srednju i fax sam završio vani, a sve to nisam preveo u uveo u naš sistem.

        teoretski bi trebalo da imš VSS ali u praksi nije toliko bitno.

  60. Dalibor kaže:

    Imam obrt za montazu sajamski standova interesuje me na koji nacin mozes izvozit usluge ja odem u Italiju za stranu firmu posaljem fakturu to je ok ali mi stalno moj knjigovođa govori da se to nemoze .

    • Nedim Šabić kaže:

      Tu budi oprezan i najbolje se informiši u poreznoj upravi. Ako fakturišeš samo uslugu montiranja, onda možda i može obrt proći, ali ako ima u fakturi i nekih materijalnih troškova, onda vjerovatno moraš imati doo. Provjeri u poreznoj, to ti je najsigurnije. Budi malo dosadan, dok ne saznaš pravu informaciju.

  61. Juka kaže:

    Dilema: Racunovodstvene usluge kao obrt, agencija ili d.o.o.
    Koje su razlike u obavezi zapošljavanja licenciranog (certificiranog) knjigovodje?

    • Nedim Šabić kaže:

      Koliko je meni poznato, ako želiš kao klijente samo obrte i imaš taj stepen položeno, dovoljno je imati obrt. Ako želiš imati doo kao klijente i imaš to položeno, onda trebaš imati doo. Ali opet provjeri u Općini još jednom za svaki slučaj.

  62. Goran kaže:

    Svaka cast na ovako iscrpnom clanku. Ja radim dosta freelancinga sa inostranstvom, placanje je za sada preko paypala. Zajedno sa prijateljem pokrecemo full web developing agenciju ali smo stali kod oblika preduzeca jer ne znamo da li je moguce kao obrt – u RS se to zove preduzetnicka djelatnost, da li se moze poslovati sa inostranstvom, odnosno izvoziti usluge… vidim da ovde jedni kazu da moze, drugi da ne, pa me zanima da li ste vi Nedime imali ikakvih problema kod doticnog? I konkretno na koji nacin vama klijent iz inostranstva placa, imate devizni racun?

    Hvala na odgovoru.

    P.S. Riki nam se nije javio jos od februara kada je predao godisnji izvjestaj poreskoj, pa di li je ? :) On bi nam mogao potvrditi da li je imao ikakvih problema sada sa poreskom.

    • Nedim Šabić kaže:

      Odavno je potvrđeno da je sa tim sve ok. Kao obrt možeš bez problema izvoziti usluge. Pišeš račun, pare idu na devizni račun. A možeš i paypal povezati sa žiro računom, tako da ti legne u KM. Sretno u privatnim vodama! ;)

      • Marko kaže:

        Proslo je dosta vremena od mog poslednjeg posta. Sve ide odlicno, samo me zanima, kada se salje wire transfer is USA u BiH, koliko se placa poreza i koliko banke uzimaju odokativno ?

  63. sabina kaže:

    poz.dobar text a,ja imam pitanje vezano za brice:jeli ista procedura za fiskalne kase i da li se mora biti u toj struci ako zelis otvarat radnju?znaci ako sam brico tad mogu se baviti tim poslom?koliko onda kostaju mjesecni troskovi za sitne obrte?ako neko zna hvala unaprijed:-)))

  64. Edina kaže:

    Dali je moguce sa str.supermarket preregistrovati u neki drugi oblik tj. vjerovatno u obrt jer mi treba agencija za izvoz? Jel manje kosta ili mi je jeftinije ugasit str.pa otvorit obrt sto ti rece 200km + plus mjesecno 500 troskovi od kuce sto se kaze moze se radit itd…

    • Nedim Šabić kaže:

      Koliko je meni poznato STR kao oblik više i ne postoji, to je sada također obrt. Tako da ste vi najvjerovatnije već obrt. A za materijalni izvoz u vašem sektoru upitajte u općini. Najvjerovatnije ne može obrt, nego mora doo, iako inaće obrt može izvoziti robu, ali trgovačka roba je uvijek izuzetak. Sretno!

  65. Merahum kaže:

    Na koji nacin se moze postati povlasteni proizvodjac elektricne energije proizvedene u solarnim elektranama? Koji oblik firme OBRT ili DOO? Da li se isplati to uraditi za elektrane do 10 kW? Da li ima neko iskustva s time?

  66. mirzet kaže:

    Ljudi, molim vas za pomoc?
    Inzenjer sam, pa mi ovo nije jaca strana, ali zelim pokrenuti neki vlastiti biznis. Biznis se tice uvoza nekih stvari iz inostranstva, i trgovine. To bi registrovao kao dopunsku djelatnost, jer vec imam osnovnu. Dakle idemo sa pitanjima
    1. Da li dopunski obrt ima pravo da uvozi stvari? ( Nacuo sam nesto da ima, ali da mora biti registrovan i u vanjskotrgovinskoj komori)?
    2. Koji su moji minimalni trkovi u dopunskom obrtu koji se bavim uvozom i trgovnom.
    3. Da li knjige mora voditi knjigovođa neki registrovani ??
    4. Da li pri uvozu moram imati špeditera ??
    5. Da li moram imati prijavljen poslovni prostor, i da li taj prostor može biti neka soba, garaza, ostava, jer meni treba samo neka ostava realno?
    6. Kako ide placanje poreza u tom slucaju, i kada imam pravo na povrat istog, jer ja taj porez platim prilikom carinjenja?

    hvala

  67. vitez kaže:

    Pozz

    Planiram otvoriti obrt (dopunsku djelatnost jer vec radim), djeltnost kojom bi se bavio je internet biznis,znaci usluge preko web stranice, prvo pitanje
    1. Da li mogu biti oslobođen fis kase? Ako ne, koji mi je rok da je uvedem? bilo bi dobro ako nista bar jednu godinu prvu bez nje.
    2. da li ja mogu svoje pribvatno auto iznajmiti firmi? pod kojim uslovima?
    3. Dodatni obrt planiram otvoroiti sa jos jednom osobom, u opstini kazu da mora ici na jednu osobu reg, da li mi mozemo naprqaviti ugovor kojim se regulisu prava vlasnistva 50 – 50 izmedju nas svojice?
    4. kako najlakse izvlaciti pare iz firme koja se baci internet biznisom?
    5. ako jos neko ima slicnih iskustava nek napise
    hvala puno

  68. Netko kaže:

    Da li obrt može zapošlavati druge ljude uz ugovor o djelu. Naime s vremena na vrijeme potrebni su ljudi da urade određene usluge koje ja jednostavno ne mogu stići a želim da ih regularno isplatim a ne da varam bilo koga :) pa ni državu

  69. Sabina kaže:

    Lijepo pozdrav svima, mene interesesuje isto sto je i Mirzet upitao, tako molim Vas za vise informacija…

    Hvala

  70. sefica kaže:

    uh, svega su nabrojali Mirzet i Vitez, pa evo redom:
    možešda uvoziš ali moraš izabrati tu djelatnost, pa nakon razvrstavanja u statistici kada dobiješ ID i broj statistike, predaš sa nizom drugih dokumenata, da dobiješ carinski broj. MORAŠ imati špeditera prilikom uvoza ili će ti roba vječno ostati na carinskom terminalu, kojije veoma skup.
    moraš imati registrovanu i istaknutu firmu na prostoru koji je poslovniprostor. knjigovođu ne moraš plaćati možeš sam raditi knjige, a da ti knjigovoša radi samo godišnji obračun.
    auto ne trebaš iznajmljivati firmi, već kada radiš blagajnu, pišeš putni nalog i na njemu naznačiš “korištenje vlastitih kola” priložiš račune od goriva, navedeš kilometre i obračunaš 2% amortizacije na pređene kilometre.
    “najlakše izvlačiti pare” – preko putnih naloga, navedi destinacije koje su dalje a nezahtjevaju vožnju autocestom, npr, Trebinje napiši da si boravio u nekoj firmi tamo instalirao softver, na putu proveo više od 12 sati i isplati si dnevnicu od 50 KM.
    ugovor o djelu može i ista su pravila kao i zasvaki ugovor o djelu, morate platiti porez na to.
    jedan je vlasnik obrta to je tačno, možeš samo napraviti ugovor i ovjeriti kod notara da po osnovi podjeljenih poslova u svezi radnji obavljenih putem obrta, taj i taj se dobrovoljno obavezuje isplaćivati 50% od dobiti tom i tom. itd, kada isplaćivati i sl. taj ugovor ovjeriš kod notara. ali to Vam se neće isplatiti, jer ćete po isplati dobiti plaćati porez na dobit, a po isplati tih 50% drugoj osobi, on opet mora platiti porez mislim čak od 15-22%. tako da vam dođe dva puta plaćanje poreza.
    ako se nađeš u vooj listi oslobođen si od fiskalne kase. poz.
    U smislu tačke I. ove odluke, pod drugim djelatnostima kod čijeg obavljanja
    ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnih ureñaja, propisuju
    se sljedeće djelatnosti:
    a) djelatnosti javnih zdravstvenih ustanova
    b) djelatnost organa uprave i upravnih organizacija
    c) djelatnosti pravnih lica koja vrše profesionalnu rehabilitaciju osoba sa
    invaliditetom i registrovanu djelatnost obavljaju upošljavanjem preko 50%
    lica sa invaliditetom, čiji stepen invalidnosti iznosi najmanje
    50%
    d) djelatnosti Crvenog krsta/križa Federacije Bosne i Hercegovine propisane
    Zakonom o crvenom krstu/križu (“Službene novine Federacije BiH”, broj
    28/06) i druge humanitarne djelatnosti humanitarnih organizacija,
    udruženja i fondacija koja nisu registrovana za obavljanje privredne
    djelatnosti
    e) taksi djelatnost koju fizička lica obavljaju sa samo jednim (vlastitim)
    vozilom
    f) djelatnosti obrtnika i srodnih djelatnosti koji paušalno plaćaju porez na
    dohodak
    g) djelatnosti Komisije za vrijednosne papire, Registra vrijednosnih papira i
    društava za upravljanje fondovima, prilikom obavljanja poslova finansijskog
    posredovanja
    h) prodaja na tržnicama na malo (pijacama), koja se obavlja izvan
    trgovačkih radnji koje su rješenjem nadležnog organa registrovane za
    djelatnost trgovine
    i) prodaja na štandovima i stolovima izvan tržnica na malo, koja se obavlja
    na mjestima za koje je nadležni organ izdao odobrenje.

  71. Adsenser kaže:

    Nakon izucavanja Zakona, prelistanih stotine clanaka i forum potova, razgovora sa jednim knjigovodjom i cak telefonskog razgovora sa Poreznom Upravom, jos uvijek nisam uspio dobiti odgovor na sljedeće:

    Kako kao fizicka osoba u FBiH izvrsiti placanje poreza na Adsense cekove po zakonu?

    U RS je to moguce izvrsiti na nacin kao da ste uposleni u drugoj drzavi – jednostavno se plati porez na dohodak iz inostranstva. U FBiH zakon to predvidja samo za uposlene u drugoj drzave, tj. na dohodak ostvaren od nesamostalne djelatnosti, dok za samostalnu postoji samo opcija registracije obrta. Problem kod obrta nastupa sto nisu velike sanse da ce vam Adsense odobrit otvaranje poslovnog konta za obrt ako imate (ili ste imali) vec licni. Mnogi su pokusali i bili su banovani, pogotovo iz ‘lijevih’ zemalja kao BiH.

    Uglavnom pitanje je: Kako kao fizicka osoba u FBiH izvrsiti placanje poreza na Adsense cekove po zakonu?

    Bio bih jako zahvalan ako iko ima korisnu informaciju.

    • Nedim Šabić kaže:

      Jedan moj prijatelj je otišao u poreznu da plati porez kao fizičko lice i vratili su ga sa riječima “jesi li ti normalan čovječe!?”. Dakle, čak i da postoji zakon, oni to ne znaju provesti kroz papire i što je najgore – neće. Pravno gledano, tvoje je da pošalješ pismeni zahtjev da ti to pojasne. Ako ti ne odgovore, imaš alibi. Međutim to te kasnije, ukoliko dođe do sudskog procesa ne štiti od toga da ipak budeš morao platiti 10% od primanja. Ali na osnovu više iskustava, nisam vidio slučaj da je iko morao išta platiti pa čak i kada se mjesećno dižu iznosi tipa 2000$. Kao obrt se može lako proknjižiti, kao recimo zarada od iznajmljivanje reklamnog prostora. Sretno ti i javi ako nekad nešto se desi.

      • Adsenser kaže:

        Hvala puno na informacijama. Znas li da li postoji mogucnost ikako proknjiziti cek koji dolazi na moje licno ime preko obrta u slucaju da ga otvorim? Dakle, unovcim cek i novac uplatim na racun obrta ili nekako slicno.

  72. Lejla kaže:

    Pozdrav za sve, baš ste me zainteresovali za ovu temu, i naravno trebam pomoć.
    Planiram u skorije vrijeme otvoriti frizerski salon, vjerovatno može ići kao obrt, jer mi se čini isplatnije od d.o.o.
    Da li znate treba li se imati stručna sprema frizera ili je dovoljno imati zaposlenog frizera, jer niti ja niti moj muž imamo stručnu spremu frizera.

    • Damir kaže:

      Lejla,
      i ja namjeravam otvoriti frizerski salon.

      Dokle si sa otvaranjem salona, kakava su iskustva.

      možeš li mi približiti koje si troškove imala.

      lp

    • sved kaže:

      joj ljudi malo ste mi cudni u svojim izjavama nikako mi ne razmisljate ja sam premlad imam svega 23 godine ali u svjetu biznisa sam kroz svog oca sve naucio od uvoza izvoza…drzavnog suda istavnog suda i tako dalje d.o.o. obrt sve sam prosao blokadu racuna kredite i sve sve ostalo..ali malo razmisli… naravno da mozes otovriti frizerski ali skontaj da moras zaposliti radnika da moras i prijaviti bar jednog znaci ko ti garantuje promet da ces moci biti na pozitivnoj nuli znaci govorim ti samo o tvojoj zaradi jer da bi jedan takav poso tipa obrt poceo da daje neke znake “zivota” najmanje godina dana razrade posla ti treba aaaaa najbitnija stvar u svemu je RADNIK TI NIKAD NECE RADITI NI BITI ZAINTERESOVAN KAO SAMA TI…znaci moj savjet ono sto mozes licno ti raditi i tvoj suprug to pocni ako vec hoces nikako ne razmisljaj odma na pocetku daj radnika…nadam se da razumijes ..

  73. Nedim kaže:

    Pozdrav, dosta toga sam korisnog procitao, ali nisam bas sve ukapirao.
    Ovako zelim registrovati firmu HX-Group koja ce se baviti IT usluga, web design, graficki design, multimedia design, zakup reklamnog prostora, iznajmljivanje web hostinga, virtuelnih servera, radio servera itd itd, sve to ja vec radim oko godinu dana, i kako vrijeme prolazi sve uspjesnije mi to ide.

    Sada ne zanm sta mi je bolje i isplatnije registrovati, ja cu biti vlasnik i jedini radnik, za pocetak i zelim da sto manje mjesecno placam drzavi, moji klijenti su fizicka lica, obrtnici i d.o.o. kao i klijenti iz inostanstva.
    Volio bih kad bi mogao zaobicki fiskalizaciju i fiskalnu kasu.
    Lijep pozdrav.

  74. cute_girl kaže:

    I mene je također zainteresovala ova tema jer imam namjeru otvoriti neki manji butik (naravno, odjeća je u pitanju). Pa zanima me da li ovo gore navededo važi i za ovu vrstu posla.
    Unaprijed hvalaa :D

  75. emir kaže:

    Post.hvala na izdasnim info.imam cini mi se nesvakidasnje pitanje i jos nemam pravog odgovora.Vozac sam slepera i nasao firmu u Svedskoj koja me zaposljava na njihovim vozilima ali moram imati firmu ID broj i racun na koji bi mi slali novac.Sta da otvorim u BiH a vozim gore firmine kamione hvala

  76. Idii kaže:

    Pozdrav svima, tekst i tema su super i veoma korisni. Naravno imam pitanje, a mozda ima neko sa slicnim iskustvom da savjetuje. Imam namjeru otvoriti trgovinu, a radi se o prodaji djecije odjece i opreme (uvoz iz EU). Razmisljala sam da registrujem kao doo, medjutim vidim da postoji sansa da se mozda registruje i kao obrt? Hvala unaprijed, pozzz

  77. Pozdrav svima, clanak je dobar ali nije potpun. Mislim da bi ga trebalo korigovati sa nekim kvalitetnim komentarima koji su uslijedili nakom objave. Evo u svrhu dopune i moj prilog: -Kako otvoriti obrtničku radnju? (Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta) (pdf)

  78. Privatnik kaže:

    Pozdrav svima, tekst i tema su super i veoma korisni. Mnogo informacija koje će mi pomoći.
    Moje pitanje glasi :
    Može li se otvoriti zalagaonica kao obrt i da li je potrebna fiskalna kasa ?

    • malik 23 kaže:

      Pozdrav svima.
      Vec duze vrijeme citam zakone vezane za unutarnju trgovinu i dosta toga mi se ne uklapa.Logicno i svi znamo zasto.Interesuje me da li je moguce da osoba koja ima stalni radni odnos u drzavnoj instituciji moze imati dodatnu djelatnost tacnije da li moze biti direktor trgovine mjesovite robe.Takodje me zanima da li jedan direktor npr.STR djelatnost moze imati vise prodavnica,znaci vise prostora recimo 3-4 a jedan direktor(takodje je u pitanju trgovina mjesovitom robom).

  79. newcomer kaže:

    Super site…na pravom putu. Ja sam u fazi pripreme otvaranja agencije pa mogu biti live case study:)
    Hvala na trudu Nedimu…

  80. Mirsad kaže:

    Počeo sam sa izradom čestitki prije par mjeseci. Do sada sam plasman isti hradio preko prijatelja i rodbine. Interesuje me kako da pokrenem posao ( obrt, kućna radinost i sl.) da bih moga svoje čestitke prodavati na štandu na ulici. Inače sam penzioner. Molio bih odgovor na moj e-mail.

    • Nedim Šabić kaže:

      Dragi Mirsade, nismo mi ovdje općinska služba, a pogotovo ne znamo mnogo o zapošljavanju penzionera. Pitaj u Općini, sigurno ti mogu pomoći.

      • mirsad 2 kaže:

        Mirsade, u općini Novo Sarajevo, Služba za oblast privrede i finansija postoji obrazac, preuzmi ga kod šalter sale ili na njihovoj web stranici, jer za neke kategorije treba još nekih papira, ljekarsko uvj. rješenje o penziji, dokaz o stručnoj spremi … Sretno ti.
        Nedime baa, i mi penzioneri trebamo još nešto zaraditi – ako znamo, hoćemo i možemo, ne samo da se žalimo na mala primanja, mislim da se slažeš?

    • mirsad kaže:

      Imenjače, i ja sam kao penzioner evokrenuo pribaviti papire potrebne za obrt kao dopunsku djelatnost. Sve je isti kao i za ostali obrt, čak treba manje papira, stim da je kao dozvoljeno raditi 4 sata dnevno. U općini Novo Sarajevo, ako si tu, u sobi 318, ljubazna službenica će ti sve objasniti i dati spisak iz Pravilnika o dozvoljenim djelatnostima za obrt. Ima razlike da li si penzioner sa punim stažom ili godinama života ili si boračka ili inv. penzija. Potrebni papiri (uvjerenja) se obično čekaju do 3 dana (sud, porezna, centar za socijalni rad općine i tu idu takse:15,0 + 15,0 + 6,0 KM). Prilaže se kopija LK, prebivalište, dokaz o vlasništvu ili ug. o zakupu prostora (neke djelatnosti mogu i u stanu, za što se popuni poseban obrazac kao Izjava i ista se ovjeri. Na zahtjev ide taksa 2,0 KM a kod prijema rješenja platiš još 80,00 KM. Ovisno o obrtu trebaju još neki papiri, ja sam te pripremio za inženjerske djelatnosti 71.12. Sve u svemu, kao što reče i lijepo objasni Šabić, sve je jednostavno i vrlo brzo, čini mi se i uz malo novca. Meni sada slijedi malo ući u pojašnjenje poreznih obaveza i vođenja poslovnih knjiga, a valjda je i ti podnošljivo. Mislim da se kao “pravi” penzioner ne trebam ni odjaviti sa PIO, pa be bih ovo ni radio da se trebam odreći penzije u periodu postojanja obrta.

  81. haris kaže:

    Pozdrav svima .
    Evo ovako mene zanima otvaranje gradevinskog obrta dali se moze otvoriti sezonski i na koliko i koji su najmanji troskovi koje moram lacati mjesecno npr da sam sam zaposlen u tom obrtu ili da imam jos jednog radnika prijavita.
    Tu me najvise zanimaju ninimalni troskovi poslovanja i kako to postici . Unaprijed zahvaljujem na odg .hvala

    • Nedim Šabić kaže:

      Trebalo bi da može, do prije pola godine se moglo sezonski raditi preko obrta, samo to treba da ti piše u rješenju. Minimalni troškovi za tebe i jednog radnika bi bilo oko 600KM, pogotovo ako je drugi radnik uzet sa biroa, inavlid ili RVI itd. Računaj da ti treba još knjigovođa i poslovni prostor.

  82. Ademir kaže:

    Molim vas da li mi možete reći, ako već imam zanatsku djelatnost (štampa,offset,vizuelne komunikacije ),šta trebam uraditi da bih mogao se početi baviti izvozom (Slovenija) Immunoloških dodataka prehrani.
    Znači,imam sve dogovoreno,ali kakva mi treba promjena djelatnosti,ili dopuna djelatnosti da bih mogao raditi izvoz.
    Hvala unaprijed,i ovaj blog vam je odličan.
    Ohrabruje mlade ljude sa idejama da se počnu baviti biznisom.
    pozz

  83. Amar kaže:

    Spada li proizvodnja plastične i staklene ambalaže u d.o.o ili u obrt!?

  84. AMIR SUSNJAR kaže:

    Molim vas da mi obijasnite ako ste upuceni dali ako ja otvorim obrt stolar mogu ici u njemacku raditi ako me firma iz nemacke trazi.I ako znate nesto po tom pitanju molim vas da mi obijasnite. Unapred hvala

  85. mirnes kaže:

    E svaka cast za info super sto smo slozni i dobre volje za pomoci u moje ime hvala vam svima i ako moze na pitanje da mi netko odgovori.Zaposlen sam u drzavnoj firmi kao elektro majstor zelio bi otvoriti radnju el.opreme i vodo materijala dali moze to mi biti kao dodatna djelatnost,stami sve treba otkle prvo da krenem?

  86. Admir Travnik kaže:

    Svaka čast na blogu. Iz Travnika sam i planiram otvoriti obrt kao dopunsku djelatnost, te me zanima malo detaljnije ovo vezano za minimalac “A ako zaposlite radnika na minimalac, za njega plaćate ca. 220KM”
    Kako si izračunao ovih 220 KM. Unaprijed hvala na odgovoru.

    • Nedim Šabić kaže:

      Tad je nešto opština subfinancirala preko biroa za zapošljavanje, bile neke olakšice. Sada više to nema, sada je trošak za doprinose radnika ca. 380KM.

  87. Alfa kaže:

    Odlicna tema i iskustva!!

    Zna li mi neko odgovoriti da li se obrt moze preregistrirati u d.o.o., i da li u slucaju da moze, moze dodati i neke druge djelatnosti u svojoj registraciji?

    Zahvaljujem unaprijed :)

  88. Nidevle kaže:

    Pitanje za Vas, pa ako imate neki savjet ili odgovor zahvaljujem unaprijed ;)

    Planiram da pokušam uvesti manju količinu robe iz Egipta (biljno ulje u pitanju, vrijednosti 800-900 KM), i da to proslijedim na naše tržište. Kako to mogu ostvariti?
    Da li moram otvoriti obrt ili d.o.o., ili to mogu ostvariti i kao fizičko lice na neki drugi način?
    I kada je u pitanju ova roba da li su potrebne neke dozvole za prodaju?
    Malo više pitanja je sadržano, pa ne zamjerite ;)

    Inače svako dobro u daljem i budućem radu za sve vas/nas :)

  89. Amir kaže:

    U vezi doprinosa i plaća.Koja razlika za vlasnika obrta ili srodne djelatnosti?Uplata doprinosa znači radni sta? Znači i plaću?Malo je to nelogično da se plaća naplaćuje samo iz dobiti? Zar vlasnik ne bi moga sam sebe prijaviti da je radnik?

  90. Amir kaže:

    U vezi doprinosa koliko su rigorozni? Da li male obrtnike ili one koji se bave srodnim djelatnostima odmah zatvaraju ako nisu mogućni da odmah plate doprinose i ako pokažu barem voljuda djelomično plaćaju bez namjere da izbjegnu svoju obavezu.Kolika je tolerancija prema tim kategorijama kada znamo da velike firme državne i privatne duguju na milone i destine miliona maraka za neuplaćene doprinose?

    • Nedim Šabić kaže:

      Plaćaš kad stigneš, samo zdravstveno osiguranje imaš samo kada redovno plaćaš.

    • Damir kaže:

      zakon o doprinosima u FBiH kaže da si obavezan platit doprinose najkasnije do zadnjeg dana u tekućem mjesecu za prošli mjesec – znači do kraja februara za platu i doprinose iz januara. Porezna ti neče ništa jer nakon isplate svake plate nosiš specifikacije u poreznu, znači dok neodneseš te specifikacije nisi ni zadužen za tu platu pa ni dužan, međutim kada ti inspekcija dođe tražit će te specifikacije koje su ovjerene od porezne uprave a time i dokaz plaćanja, ukoliko ih nemaš znači da nisi ni platio doprinose a ujedno i plati jer si po zakonu dužan isplatit platu i doprinose isti dan, zavisi sve na kakvu inspekciju potrefiš

  91. zdagash kaže:

    svaka vam cast na ovako korisnom forumu i na edukovanim i kompetentnim ljudima koji daju informacije u svim nejasnocama..
    Pretezno sam vecinu informacija shvatio ali me uistinu interesuje samo jedna stvar koja mozda i nije vezana za forum..Da li se mogu nadati nekom pristojnom zivotu nebitno koju djelatnost se odlucim doo ili obrt,ja i djevojka imamo ustedevinu od nekih 50 hiljada dali se mogu nadati nekom pristojnom zivotu i uspjehu u nekoj od tih privatnih voda,naravno ako nemas plan i program dovodis se do propasti..NEGO cisto da li ste vi pocinjali sa tom svotom novca il slicno ?? unaprijed hvala.. pozz

  92. Amir kaže:

    Ja sam registrovao djelatnost sa jednim zaposlenim a taj sam ja.I šta sad, uplaćujem doprinose za se kao za radnika?Znači na neki način sam i radnik samo što sam sebi ne isplaćujem plaću već se naplaćujem iz dobiti a sva prava iz radnog odnosa po osnovu zakonskih doprinosa PIO, zdravstveno imam kao i svaki zaposlenik.

    Svaka ti čast Šabiću na ovoj temi.Malo sam gledao pa sam naišao da se baviš pružanjem usluga u smislu izrade internet stranica i prodajom domena.
    Super ti je ovo.

    • Nedim Šabić kaže:

      Da, uplaćuješ doprinose sebi, samo ne znam je li isti iznos ako vam je osnovica ista. To provjeri sa knjigovođom. Ako ti je dopunska djelatnost, ne uplaćuješ doprinose nikako za sebe.

    • Damir kaže:

      kod dopunske djelatnosti nemaš doprinosa, samo plaćaš porez na dohodak od 10% nakon iskazanog dobitka na kraju godine – koja se definira u godišnjoj prijavi. ako si jedini radnik a ujedno i vlasnik tog obrta imas minimalac različit od običnog minimalca, mislim da je u tvom slučaju minimalac oko 820 KM (zavisno koja je djelatnost u pitanju, trgovina, kafic i sl.) a običnog radnika oko 390 KM. Ovo najbolje provjeri u poreznoj upravi

  93. nova fronta zr kaže:

    lijepo od vas g sabicu

  94. Viktor kaže:

    Tek sam se uključio u temu i zanima me sljedeće. Šta se sve može registrirati kao obrt? Recimo ja imam suvenirnicu i htio sam osim suvenira u trgovini držati još neku robu koja bi mi povećala promet ali nema veze sa suvenirima. Htio sam registrirati trgovinu mješovite robe ali mi nisu dali nego sam uspio kao Str-specijalizirana trgovačka radnja suvenirnica i sad mi nedaju držati ništa drugo što nisu suveniri. Može li mi neko objasniti mogu li se registrirati kao obrt pa u opisu djelatnosti tu navesti sve ove ostale robe koje nemaju veze sa suvenirima?

  95. LI. kaže:

    POZDRAV.,mislim otvorit butik.roba se ne uvozi,mogu li registrovat kao obrt moram li imat fisk.kasu i mogu li sebe registrovat kao vlasnika i radnika i koliko poreza bi mjesecno uplacivo,jeli nesto pausalno.UNAPRIJED HVALA.

  96. nedim kaže:

    Molim Vas za odgovor, sto je potrebno u novcu i papirima i koliko traje da se izvrsi preregistracija “doo” tj. da se promjeni naziv firme i da li je moguce izvrsiti preregistraciju ako nisu izmireni svi doprinosi u potpunosti?! Svi zaposleni u firmi bi ostali isti samo bi se promijenio naziv firme?
    Hvala Vam unaprijed na konkretnom odgovoru.

  97. Azra kaže:

    Nedime,

    Vjerovatno su te smorila sva ova pitanja ali imam i ja jedno :)
    Zelim otvoriti obdeniste,imama prostor u kojem cu plačati kiruju itd. Samo najiskrenije ne znam odakle da pocnem sa papirima,dozvolama i ostalim cudima.Mnogo toga sam ucula,pročitala al i dalje ne znam odakle početi i ko je prva adresa na koju treba da pokucam pa cu dalje se vec snaci. Spremna sam da ce to da traje sve dok ne izvadim papire.
    Unaprijed zahvalna

    lp,

    • BrkyRivera kaže:

      Azra,
      Nadam se da si do sada uspjela otvoriti obdaniste pa bih te zamolio ako je moguce da i mene uputis i das par savjeta sta i kako jer razmisljam da otvorim i registrujem nesto tipa obdanista, cuvanja djece,zabavista vrtica ili igraonice???
      Hvala unaprijed, LP.

  98. Marko kaže:

    Pitanje, planiram se baviti freelancingom, sto znaci izvoz usluga u inostranstvo. Pretpostavljam da se vi vec time bavite, i sve ide legalno ? Koji su mjesecni troskovi obrta, ako imate jednog zaposlenog ? Kako vam salju novac iz inostranstva i koliko drzava uzima sebi, koliko banka uzme ? Da li obrt uopste moze primati novac iz inostranstva? Da li ste imali gnjavazu sa inspekcijom ? Inace iz RS-a sam, kod nas su zakoni malo drugaciji, nije obrt nego preduzetnicka djelatnost, ali mislim da dodje na isto.
    Puno puno hvala

  99. NERIMANA kaže:

    pozdrav
    Htjela bi postaviti pitanje u vezi regidtrovanje strane firme to jest iz Turske
    u Bjelini .Dobilismo tender za izgradnju
    vodovod i kanalizciju gde treba dase reghistruje firma u Bosni Hergovini-Sarjevo opstini Bjelijne.I o pOmenutoj firmi iz Turske KOJE DOKUMENTACIJE TREBA DA SE DOSTAVI ? Molimo vas odgovorite na nase postvaljeno pitanje
    Unapred vam se zahvakljemo.

  100. Sarajevo kaže:

    Pozdrav svima. Fiskalizaciju bi trebalo biti moguce izbjeci u slucajevima kada je vlasnik obrta ujedno i jedini zaposleni, a pri tome firma (obrt) ne posluje sa kesom (primjenljivo kod prodaje intelektualnih usluga,ali ne i kod prodaje robe), vec kupcu isporucene usluge naplacuje iskljucivo naplatom preko racuna. Preporucujem obratiti se direktno Ministarstvu finansija (ne Poreznoj), za one koji ispunjavaju ove uslove i sve traziti napismeno. Sretno!

  101. asmir kaže:

    Pozdrav. Zanima me koliko treba da se otvori DOO i koliko novca u Sarajevu N.Grad konkretno HVALA

  102. Ano kaže:

    Ok, pokušao sam pročitati sve komentare međutim vidim da ima dosta nesuglasica između posjetitelja pa ću pitati ovako:

    Želim pokrenuti posao gdje bih ja pravio 3d planove (apartmani, kuće, itd.) i možda isto razvoj internet stranica. Klijenti bi bili iz inozemstva i poslovao bi preko interneta. Šta da pokrenem, obrt ili d.o.o.? PayPal moram koristiti? Znam prije se nije moglo sa PayPala prebaciti na račun u BiH pa se nakon nekog vremena i to omogućilo. Kakve poreze mogu očekivati? Koliko osoba ću morati zaposliti ako je obrt ili d.o.o.? Ako netko ima sličan posao molim neka se javi i objasni.

    Unaprijed hvala!

  103. Kenan kaže:

    Pozdrav svima
    Imam namjeru zastupati jednu njemacku firmu i
    prezentovati njihove proizvode potencijalnim kupcima u BiH.Za pocetak bih obilazio klijente sa uzorcima i bio posrednik u njihovom kupo-prodajnom poslovanju. Da li moram registrovati neki vid OBTRA, posto bi vjerovatno potencijalni kupci direktno uplacivali robu u njemacku , a ja bih tu bio kao tehnicka podrska u odabiru proizvoda.
    Unaprjed zahvalan i svako dobro.

  104. BABA kaže:

    Zna li neko jel moguce otvoriti obrt, recimo online usluge, bez poslovnog prostora, i da nista ne radim, nula prihoda i nula rashoda. Trazim nacin da iz svog djepa uplacujem zdravstveno i penziono, tj da mi ide radni staz.

  105. alatiel kaže:

    molim vas jedno pitanje, da li zanatlije (kozmeticar) mora imati fiskalnu kasu?

  106. Armin kaže:

    Ukoliko godisnji promet prelazi 50000 KM, sto je odmah prebacivanje u kategodiju PDV obveznika, da li i dalje ostaje str ili prelazi u doo?

  107. Izeta kaže:

    Komentari su mi jako pomogli,da dobijem sliku o zakonima u BiH, ali imam jedno pitanje pa mozda neko zna vise o tome jako bi mi bilo od koristi.Zivim u Njemackoj vec dugo vremena i imam namjeru da se vratim u brzom periodu,ali da se i dalje vodim u Njemackoj nebi da gubim pravo boravka.Namijera mi je da otvorim Firmu pa sam ponekad nesigurna.
    Pitanje da li mogu kao Drzavljanin BiH sa radom u Njemackoj da osnujem Firmu u BiH.

  108. ana kaže:

    Spada li servis za čišćenje kućanstava,čuvanje djece(posredovanje),čuvanje starijih osoba pod obrt.Unaprijed hvala

  109. Damir kaže:

    poštovanje prijatelju, prvo da ti se zahvalim za izvrstno opisanu informaciju, ovo sam dugo trazio. samo jedno pitanje, pekara je obrt ili na doo? imate li mozda nekakve informacije o tome sta sve je potrebno za jednu pekaru, makaronaru u smislu prostora, sanitarnih kriterija, i ostalih. lijep pozdrav i hvala

  110. asim kaže:

    pozzz svima tema vam je veoma zanimljiva i edukativna mene zanima dali iko od vas zna posto vidim svi ste informisani o ovome dali moze neko dami kaze mozeli stranac registrovat ovaj obrt u bih i kakva je proceduraa i dali mogu 2-3 bit prijavljeno kao stranci hvalla unaprijed lijep pozzz

  111. ivan kaže:

    Nisi otvorio firmu već obrt. Naslov obmanjuje ljude.

  112. Damir kaže:

    Pozdrav Nedime

    Odlična stranica i tematika…svaka cast. Super stvar je da nas ovdje ima svakakvih iz različitih djelatnosti i da možemo jedni druge savjetovat. Ja lično sam knjigovođa i imam svoj obrt knjigovodstvenog servisa kao dopunsku djelatnost.
    Zanima me gdje si našao podatak o tome šta može ući kao trošak obrta? U zakonu je definirano jedino da se troškom može smatrati samo ono što je direktno povezano sa ostvarenjem prihoda iz djelatnosti za koju imaš registrovan obrt, dali si možda negdje nešto drugo našao, molim za info da i ja pročitam. Unaprijed hvala

  113. enes kaže:

    gospodo molim vas za pomoć,imam bife koji radi već 20 godina i sad mi žena ide u penziju a ja bi nastavio sa rado,kako da prepišem sur na svoje ime sa najmanjim troškovima .Puno vam hvala za pomoć

  114. Minchi kaže:

    Pozdrav :),

    Pošto sam ja laik za ove stvari, htjela sam pitati da li je moguće osnivati svoju vlastiu d.o.o. ( iz čistih namjera), ako sam zaposlena u drugoj firmi kao zamjenik direktora?

    Hvala

  115. Kemaleti kaže:

    Pozdrav,

    Pročitao sam sve komentare gore i jako su poučni.
    Mene interesuje da li ja mogu osnovati obrt te da se bavim isključivo trgovinom (razne vrste robe? Dakle, ne mislim na granap, već da se javljam na tendere kao trgovac, da samo kupujem i preprodajem robu, pošto imam dobrog iskustva sa javnim nabavkama a nisam dovoljno finansijski močan da bi mogao odmah krenuti sa d.o.o. organizacijom preduzeća. Dakle cilj bi bio registrovati obrt te se javljati na tendere za neke sitnije trgovinske poslove preprodaje robe dok se aBd obrt ne razvije i preregistruje u d.o.o. U tom slučaju, obrt bi registrovai kao PDV obveznika jer mislim da bi prelazio 50.000,00 KM godišnje, te me interesuje da li ako sam registrovan kao obrt a PDV sam obveznik i dalje porez na dodanu vrijednost plaćam samo kada naplatim račun od dobavljača za razliku od d.o.o. kada je proces obratan?
    Također, interesuje me da li za ovakvu registraciju obrta treba imati poslovni prostor, jer se roba nebi prodavala u prostoru, niti se skladištila? Znači, vršio bi u biti samo posredništvo preprodajom robe.
    Također, dali obrt mogu registrovati za više djelatnosti, odnosno trgovina ali različite vrste robe?

  116. emir kaže:

    zdravo. ja sam mislio pocet neki poso,recimo da kupujem u bih krovnu gradju i druge vrste drveta… i to da prodajem nekom skladistu u Italiji naravno vec ih poznajem. da li bih morao otvoriti neku vrstu eksport-import,ako neko zna kako to ide da mi da savjet…

  117. Bella kaže:

    Imam ja jedno pitanje…
    Da li Strani državljanin može otvoriti/registrovati obrtnicku radnju u BiH???
    (u partnerstvu sa BH drzavljaninom ili sam strani drzavljanin) ????????
    i koje su procedure, tj.uvjeti?

    Unaprijed hvala

  118. Benjo kaže:

    Pozdrav, zanima me dali ovo vazi za djelatnost usluga i prodaje na primjer servis elektrotehnice opreme ( mobitela, laptopa, printera itd… ) i uz to maloprodaja, moze li to bez doo

  119. nihao kaže:

    Mozete li pojasniti detalje kada je u pitanju dopunska djelatnost tj. kada je osnivac vec u stalnom radnom odnosu? Hvala…

  120. miki kaže:

    Odlican clanak, veoma rado citam ovako informativne clanke. Jedino smatram da je naslov pomalo “lazan” (ne znam koji bih izraz odbrao) zbog toga sto izdaci za fiskalnu kasu trebaju biti sabrani sa ovim 179 KM, s obzirom na to su to obavezni troskovi propisane od strane ovog ili onog organa vlasti, a ne nesto sto se moza na bilo koji nacin izbjeci.

    Mada razumijem, s obzirom da sam na to kliknuo iskljucivo radi toga, znajuci da se ni obrt niti bilo koji oblik privrednog drustva ne moze registrvoati bez najmanje 550 KM, jer je to najniza cijena fiskalne kase.

  121. davor kaže:

    Hej pozdrav !Samo jedno pitanje da li je moguce na obrt uvesti neku robu recimo iz Kine

  122. davor kaže:

    I Nedime svaka cast za ovu stranicu

  123. ad0 kaže:

    pozdrav svima,
    imam jedno pitanje ako registrujem obrt moguli kupcu izdati poresku fakturu sa prikazanim pdv-om kako bi kupac prilikom kupljene robe imao ulazni pdv ili za to ipak moram registrovati doo a ne obrt…

    unaprijed hvala na odgovoru

    • Azra kaže:

      Koliko je meni poznato, kao obrtnik ne moraš uvijek biti i PDV-obveznik. U PDV-obveznike se ubraja samo onaj obrtnik čiji promet premašuje 50.000,00 KM godišnje. Nikome nije u interesu da bude PDV obveznik, ukoliko ne mora, barem ja tako mislim. Znači, da bi nekome zaračunao PDV, moraš biti registrovan kao PDV obveznik u Poreskoj upravi.

      • Nedim Šabić kaže:

        Obrt je pri registraciji van PDV-a. Ukoliko hoće, može se dobrovoljno prijaviti u PDV. A kada pređe godišnji promet od 50000KM, ulazi prisilno u PDV.

        Dakle, ako želiš izdavati račune sa PDV-om možeš se dobrovoljno prijaviti.

        Od ulaska u PDV koristi imaju oni koji naplaćuju usluge ili robu firmama koje su također u PDV-u. Mnoge “velike” firme neće da rade sa firmama koje nisu u PDV-u, jer im to predstavlja komplikacije u knjiženju.

  124. HvalaNaOdgovoru kaže:

    Želim registrovati obrt kao osnovnu djelatnost, dakle bez dodatne radne snage za sada, prostor imam vlasiti, u pitanju je internet portal, koji u prosjeku ostvaruje mjesečne prihode za sada od 800-1200 KM… Nedim je proces i okvirnu cijenu registracije (zavisno od grada do grada) izuzetno decidno i pedantno objasnio… Ono što mene zanima jeste koliko je potrebno sredstava mjesečno da bi obrt kao osnovna djelatnost nesmetano funkcionisao? i da li je moguće podizati novac kroz ugovore o djelu… Novinar saradnik, fotograf, dopisnik i sl? Unaprijed hvala na odgovoru :)

  125. valentina kaže:

    molim Vas za informaciju. ukoliko sam ja vlasnik doo-a,po kojoj stopi plaćam porez na dobit? i plaćam li ponovno porez kad sebi isplaćujem tu dobit? hvala vam.

  126. valentina kaže:

    da nadodam, primjerice, u RH je porez na dobit 20%, a još 12 % se plaća prilikom isplate dobiti vlasniku. dakle 2 poreza na dobit, pa me zanima, jeli isti slučaj i u BIH. hvala

  127. misa kaže:

    kako otvoriti ogranak nvo za bh vec postojece nvo u srbiji? kome mogu da se obratim i da li postoje specijalizovane agencije koje obavljaju otvaranje to i ko je su? unapred zahvalan.

  128. ćamil kaže:

    recite mi ako hocu otvoriti frizersko kozmeticki salon sta je bolje imati obrt ili doo hvala

  129. sbk kaže:

    poz iz sbk.sam zanima me ,,jedna informacija ovdije su mi u poreznoj rekli da nemogu imat radnika ako sam na pausalcu,,a u predhodnom gore tekstu vidim da stari zanati mogu imati jednog ili dva radnika…znali tko vise o tome?? inace sam brico ,nemam fizikalnu kasu i placam pausal 30km,s doprinosima,,hvala..

    • Nedim Šabić kaže:

      Ako ti je gosp. Pepica u sobi 33 u Općini to rekla, onda je 100% tako!

      • Samka kaže:

        Ja sam u KS, obrt – stari zanati; po zakonu mogu imati jednog radnika kojem uplacujem doprinose isto kao i sebi – oko 130 km mjesecno s tim da radniku treba svaki mjesec uredno isplatiti platu preko racuna koja cini mi se iznosi oko 370 km.

  130. Edina kaže:

    Pozdrav, htjela bih sa prijateljicom otvoriti knjigovodstveni servis. Nadamo se da ćemo u maju dobiti licencu za samostalnog računovođu. Tražimo najpovoljniji oblik osnivanja servisa. Da li se može osnovati kao obrt ili ipak doo? Unaprijed hvala.

  131. Azra kaže:

    Zdravo svima! Nadam se da mi neko može odgovoriti, jer već danima pokušavam sama saznati, ali ništa…..
    Naime, muž želi otvoriti obrt (ugradnja vrata i prozora, kuhinjskih elemenata itd…, grana djelatnosti 43.3, razred 43.32). Ima III. stepen stručne spreme, smjer automehaničar.

    Da li sa svojom školom može otvoriti obrt ovakve vrste? Šta su ustvrai vezana zanimanja? Da li to znači da ako hoćeš da otvoriš stolarsku radnju moraš imati završenu školu sa smjerom “stolar” ili taj posao možeš obavljati i sa nekim drugim završenim zanimanjem, samo pod uslovom da je stepen stručne spreme isti?

    Narode, stvarno je hitno, zato pišite… :)

    • Nedim Šabić kaže:

      Nemam kad pogledati šta je 43.3., ali mora imati školovanje slično djelatnošću. Najbolje pitati u Općini, oni ti odmah kažu šta može proći, a šta ne.

  132. Upitnik kaže:

    Clanak je odlican, komentari takodjer korisni. Mnogi su spominjali agenciju i ona je upravo pitanje koje me muci. Vidim ima mnogo registrovanih agencija, ali ne znam na osnovu cega se ona registruje, kojim zakonom je ona propisana. Potpada li agencija pod obrt? Ne morate detaljno objasnjavati kako se registruje, samo da me uputite na osnovu kojeg zakona.
    Hvala unaprijed.

  133. meri kaže:

    Moze li meni neko pojasniti oko neto plate za poduzetnika,trebala bi pravdati dobijeni novac za otvaranje obrta pa moze li preko isplate neto plate, koji je najbolji nacin, hvala

  134. narcisa kaže:

    pozdrav otvaram prodavnicu polovne robe dakle second hand i interesuje me da li je istina da se za tu vrstu djelatnosti prilikom registrovanja mora platiti dozvlola za buku. to mi izgleda nelogicno jer kakva buka se moze praviti u second handu ali tako sam cula i da samo ta dozvola kosta 250 km. i interesuje me jos ako neko zna koja vrsta fiskalne kase ide za ovu djelatnost i koliko ona kosta

  135. MrDuck kaže:

    Zdravo, zanima me da li nakon što pređem 50000KM godišnje, da li i na njih moram plaćati pdv ili samo na daljnju zaradu? I da li se iduće godine brojač resetuje ili moram i dalje da plaćam pdv?

    Hvala

  136. Šime kaže:

    Dobar dan,

    interesuje me da li ja ako sam stalno zaposlena u jednoj firmi mogu da budem vlasnik obrta?!

  137. Emir kaže:

    Zdravo, zanima me dali mogu otvoriti trgovačku radnju kao obrt i da li mogu nabavljati robu iz inostranstva ako otvorim firmu kao obrt?

  138. ribice kaže:

    Vako!

    Volio bih sve raditi legalno, pa tako planiram otvorit obrt. Pošto sve pare sa interneta uzimam (adsense i paypal trenutno) kako ide plaćanje dobiti na to?

    Recimo Google Play isplaćuje čekom, Adsense Čekom a Paypal trenutno skidam na privatnu karticu i normalno trošim novac (ovdje trenutno govorim o manjim iznosima jer studiram, al od ljeta planiram raditi po 8+ sati tako da bi zarada trebala porast).
    Kome i kako pravdam čekove?

    I pored prostora, režija i knjigovođe, plaćam 10% od zarade (dobiti)? Šta sve mogu dodat u troškove, tipa režije, hrana i slično?

    Hvala :)

    • Nedim Šabić kaže:

      Mršnut će te iz porezne za Adsense i Paypal, stoga to ostavi najbolje na svom imenu, nemaju oni pojma kako kod pravnih lica to se knjiži, kamo li kako se porez na to plaća.

      Da, sve osim goriva možeš staviti, a i njega ako ga plaćaš karticom. Međutim kao obrt teško da ćeš doći u situaciju da platiš porez na dobit, ako imaš dobrog knjigovođu. ;)

  139. zulka kaže:

    nema šanse da za 179Km otvoriš str jer je samo taksa za registraciju 200 km + 25 ovjera dokumenata + 50 sanitarna + razne ovjere dokumenata za poreznu za banku

  140. Josip kaže:

    pozdrav svima!molim vas ako netko zna da mi odgovori zaposlen sam i mogu li otvoriti Kiosk kao dopunsko zanimanje na moje ime pod kiosk mislim standardno novine,cigare,slatkiši itd.?

  141. Ja kaže:

    Da li se moze kupiti fiskalna kasa npr. sa pik.ba i koristiti za usluge novog obrta? Gledam cijene malo i iznosile bi otprilike oko 300-400 KM, nove. I na taj nacin bi se ostvarile dodatne ustede. Evo par primjera:
    http://www.pik.ba/artikal/7575778/fiskalna-kasa-printer-me-k20/
    http://www.pik.ba/artikal/7481690/fiskalna-kasa/

    I sta znaci kada je kasa defiskalizirana? I da li treba statut za obrt? Ako da, postoje li razlike i koje?

    Pohvale za clanak. SVAKA CAST!

  142. Husein kaže:

    Zdravo, zanima me kako mogu otvoriti obrt ili doo a pri tom sam zaposlen i nebih da napustam postojeci posao a imam neke ideje da dodatno zaradim.

  143. dario kaže:

    poštovanje, želio bih otvoriti prodavnicu polovne tekstilne robe u mostaru, da li je to doo ili obrt, ( ne mojte se smijati ), koliko bi koštali troškovi registracije i koliko dana bi trajala ta procedura,jer da bih dobio kredit od banke moram prvo da registrujem firmu, i kako se obračunava porez na tu vrstu djelatnosti…zaista bih vam bio zahvalan ako biste odvoili malo vremena da me uputite jer sam potpuno nov u bilo kakvom privatnom poslu tako da sam potpuna neznalica ali kriza me natjerala da pokušam nešto sam..hvala vam unaprijed

  144. XYZ kaže:

    Pozdrav,
    Trenutno imam otvorenu TR kao osnovnu djelatnost, dobio sam drugi posao ali ne bih zatvorio radnju nego zaposlio radnika, i mislio sam trgovinu ostaviti kao dodanu ili dopunsku djelatnost ali mi kažu da TR mora biti osnovna djelatnost. Da li bih mogao TR prebaciti u obrt, zaposliti radnika i samo njemu placati doprinose? Hvala vam unaprijed!

  145. azra kaže:

    pozdrav
    ako neko zna molila bih par informacija vezanih za stare i tradicionalne zanate
    planiram pokrenuti obrt stari zanat, i iz ovoga sam skontala da ne moram imati fiskalnu kasu, al da li ja onda mogu taj proizvod ponuditi nekoj radnji recimo da ga preproda ili samo ja mogu prodavat krajnjim korisnicima svoj proizvod. mogu li prodavati svoje proizvode drugim pravnim licima ako nemam vec spomenutu kasu
    postoje li neke olaksice za pokretanje tog obrta i kod placanja poreza
    unaprijed Vam se zahvaljujem

    • Nedim Šabić kaže:

      Ne možeš kao stari zanat, samo kao obrt.

      • Samka kaže:

        Azra
        Mozes registrovati obrtnicku djelatnost starih zanata (takav obrt ja imam); automatski imas pravo da prilozis zahtjev u poresko da budes pausalac i da ti mjesecni porez iznosi 30km. Pri tome moras jako pazljivo da izaberes koje vrste djelatnosti radis (u zakonu je tacno naznaceno sta mozes registrirati kao stare zanate) da bi, kao stari zanati, placala mjesecno svoje doprinose 130 km. Mjesecni troskovi, pored gore pomenutih, su i clanarina koju ces placati udruzenju starih zanatlija u koje ti toplo preporucujem da se uclanis jer ti oni za vrlo skromnu sumu (10 ili 20 km, ovisno od udruzenja) rade mjesecno knjigovodstvo. Ako nemas poslovni prostor (a postoje i mogucnost da obrt regisriras na kucnu adresu) tvoji mjesecni troskovi nece prelaziti 200 km.

  146. edin kaže:

    Da li doo može izbjeći plaćanje doprinosa PIO.

  147. Dino Pašić kaže:

    Svaka čast za informaciju. Samo da vam kažem, moj prvi posao je bio u foto radnji, koju sam kasnije vodio sa dvije poslovnice. Da bi sa 21 godinu sa vlastitim kapitalom sebi otvorio obrt i krenuo u privatluk :D

    Borio sam se godinu dana, bilo je ok, ja sam bio zadovoljan a tek sam dobio neki elan kad su mi stariji ljudi čestitali na tome da vodim svoju trgovinu iz vlastitog keša.

    Nakon godinu dana sam je zatvorio jer su mi konstantno povećavali kiriju i nisam mogao da se nosim sa troškovima, bilo je i teških vremena, pritisak je velik jer su kod nas inspekcije rigorozne, puno lakše prolazi onaj ko gleda da zaobiđe zakon i radi na crno sve što je moguće. Tako da sam kasnije i osjetio olakšanje kad sam se zaposlio u firmi za platu, barem nisam razmišljao o inspekciji, prometu itd…

    Prošlo je desetak godina, bilo me je u raznim poslovima, borba za opstanak je uvijek prisutna. Ja nisam nikad imao neke financijske podrške tako da uvijek izmišljam način zaradim. Trgovina mi je ostala u krvi kao i samostalnost u poslu, nisam navikao da mi neko visi više glave i ne volim glumu i pametovanje šefova jer sam to davno prošao.

    Hoću da vam kažem, da zbog te prakse sad razmišljam o firmi u EU i da se bacim na to tržište. Prvo zato što je život zdraviji, kao i okolina. U Bosni se ne uklapam jer nema zakona, policije, zdravstva, sigurnosti, ničega dobrog. Ipak kad se tamo zaradi neki staž i pravo na penziju to je puno bolje…

    Svim ovim programerima i ostalim dečkima koji imaju neki prihod, ako će biti dugoročan i ako je legalno i u EU preporučujem da svoje poslovanje tamo prebace jer tamo će vas više cijeniti…

  148. Nedžad kaže:

    Da li kao samostalni obrt mogu uvoziti reprometrijale za moje potrebe?

  149. hasima kaže:

    Zdravo..prvo se zelim zahvaliti gospodinu koji je ulozio trud da napise ovaj tekst :) da nas pocetnike informise..

    Ja imam tek 20 godina i ne razumijem se najbolje u ovo sve ali se jako trudim da naucim sto vise,jer zelim otvoriti svoj restoran ili ascincu u tuzli il brckom.
    E sada mene zanima da li i restoran/ascincu mogu otvoriti kao obrt ,a ne doo ?
    Da li neko ima iskustva sa ovim kako i sta molim vas ako neko zna da mi malo vise pojasni bila bih vam jako zahvalna.

    mozete mi pisati i na e-mail: hasy_94@hotmail.com

    LP

  150. safet kaže:

    otvaranje kafića je može ko obrt ili mora doo

  151. sad kaže:

    kao student da li mogu pokrenuti obrt,i da li mi neko moze pojasniti ovo oko podizanja novca nije mi jasno.
    jos bih zelio da saznam imal hajra kad otvoris tj, zaradili se sto za sebe.

  152. emir kaže:

    poz mozeli mi neko objasniti , dali moze da se otvori neka vrsta obrta da se iz kuce radi ( tj. da nemam obaveze za kancelariju ) i da se fakturise za drzavu EU ….i koji bi ti obrti bili ! Npr. ja radim za Italijansku firmu kao dispecer ali me ne mogu placati iz razloga sto im ne mogu pravit fakturu ! Zbog toga bih morao otvorit neki obrt da bih mogao fakture praviti..jeli to izvodivo ?? hvala unaprijed na odg

  153. pocetnik kaže:

    Zdravo,
    Da li kao samostalni obrtnik mogu uvoziti robu iz ( njemacka-kina) i plasirati na nasem trzistu
    i ako moze kako ide procedura ?
    hvala unapred!!!!!!!

  154. Ismail kaže:

    Želim da otvorim kafić. Gdje prvo da odem? U općinu?
    Može li neki rezime ako neko zna kako ovo funkcioniše?

  155. Sanela kaže:

    SUPER TEKST!! ako moze iko da mi pomogne i izdvoji vrijeme da mi odgovori. zelim da otvorim salon koji bi imao jednu uslugu, necu da govorim koju jer je nema jos u sarajevu, al se radi o jednoj djelatnosti salona ljepote. dakle kao sto imate salone za nadogradnju noktiju recimo. Imam prostor gdje bih to radila tj iznajmila. To bih registrovala kao obrt.
    VIdim da registracija nije puno, ali bojim se da nisam shvatila ovaj dio o porezu. imala bih 1 ili 2 radnice. Da li placam porez ili ne? godisnje sigurno ne bih imala 50 hiljada :D

  156. tomo kaže:

    Dobar dan svima!!
    Može li mi tko reci da li se pilana može registrirati kao obrt??
    Unaprijed hvala,pozz

  157. tomo kaže:

    I gdje mogu to provjeriti??

  158. Ana kaže:

    Poštovanje!

    Moja je situacija sljedeća: po struci sam prevoditelj, nedavno sam počela raditi za jednu prevoditeljsku tvrtku iz Slovenije. Potpisala sam autorski ugovor. Što bih sve trebala učiniti da bi sve bilo legalno (porezi, doprinosi i sl.)? Trebam li zato otvoriti obrt? Nadam se da sam jasno postavila pitanje. Zahvaljujem na odgovoru.

  159. Nane kaže:

    Postovanje Nedime,

    Prije svega hvala na korisnim informacija. Kod mene je situacija sljedeca, imam internet portal, mjesecno primanje solidno. Registrovao bi obrt, sada me zanima kako ce dalje teci isplata Adsensa, da li cu moci isplacivati na privatni racun tj. polaganjem Adsense ceka (kao do sada), ili cu morati kao pravno lice i koje su procedure. Kako uopste pravdati taj novac?

    Isto tako me zanima koliko je mjesecno potrebno izdvojiti za jednog prijavljenog radnika, dakle neki fiksni mjesecni trosak, bez troskova iznajmljivanja prostora. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. LP.

    • Nedim Šabić kaže:

      Ako je Adsense manji od 400KM, isplaćuj i dalje na sebe. Ako je veći moraš u Adsensu promjeniti ime vlasnika accounta i tu ćeš milion problema imati. Dobro razmisli isplati li se otvarati novi account, verifikovati ga itd. Minimalna plata od kantona do kantona se vrti oko 380KM, dodatni doprinosi iznose ca.70%, dakle jedno 265KM, tako da ukupno te 645KM. Ima neki izuzetak za obrte za prvog radnika (kojeg valjda uzmeš sa biroa) pa plaćaš samo 220KM doprinosa i možeš dati 280KM minimalnu platu. Raspitaj se u knjigovodstvu pa nam javi.

  160. Samka kaže:

    Pozdrav;
    imam registriran obrt u Sarajevu, stari zanati su u pitanju. Ako bih zeljela prodavati svoje proizvode online, da li bih time krsila zakon?
    Transakcije bi isle preko PayPal servisa.

    Hvala puno za odgovor :)

    • Nedim Šabić kaže:

      Ne bi kršila zakon, koliko ja znam. Naši ljudi hoće da plaćaju uplatnicama. Unutrašnji platni promet ne smije se obavljati devizama tj. paypalom, tako da se tu čuvaj zakona. ;)

  161. Samka kaže:

    I da, hvala mnogo za ovaj odlican clanak koji mi je mnogo pomogao u registraciji moga obrta.

  162. Seki kaže:

    Ako neko moze da mi odgovori da li je za uvoz iz Njemacke polovnih automobila dovoljan Obrt ili mora se D.O.O kao djelatnost…

  163. Milan kaže:

    Da li mogu obrt registrovati za tranzitnu trgovinu, tj. radio bih posredovanje robe zatrece lice, bez skladista direktno preko prodavaca iz Kine. Kako placam porez, razlika u cijeni, moje cijena – cijena proizvoda ili na cijenu okvirno?

  164. Emir kaže:

    Pozdrav,
    Mislim se baviti finansijskim savjetovanjem tj. pokušao bih za “zdrave i dobre firme” tražiti novčana sredstva tj. kratkoročne pozajmice od drugih preduzeća, banaka, osiguranja i sl…. za to ih uzeo određeni procenat. malo od korisnika malo od povjerioca … kako se registrovat i zna li neko da li može kao agencija tj. ima li neke posebne nadležnosti nekog ministarstva ili agencije. Tipa Agencija za Bankarstvo FbiH … Pišite … Hvala

  165. VANDA kaže:

    Cao citam vas sve vec 2 sata i puna mi je glava raznih pitanja ali za pocetak bih da pitam.Da li je neko upoznat sa projektom samozaposljavanje koje nudi biro.zanima me sve vezano za to jer neznam nista unaprijed zahvalna…

  166. Admira kaže:

    Odlicno napisano i svaka cast na trudu.

  167. mirsada kaže:

    prilicno je opisano ali u sarajevu kosta cc-a 400-500 KM registracija sa uvjerenjima i ostalim taksama
    dalje razliciti su iznosi doprinosa za vlasnike zavisi o kojoj djelatnosti se radi
    auto ne mora biti teretno moze i luksuzno samo je razlika imas li pravo odbitka ulaznog dv-a ili ne
    u pdv nikako nemojte ici dobrovoljno jer tamo morate ostati najmanje pet godina
    tačno je da obrtnik,tr,ur i sl moze podici svu razliku novca sa racuna bez da ikom pravda-bitno je da plati porez na dohodak
    nije tacna konstatacija o dobrim knjigovođama u vezi sa cijenom njihovih usluga -to vam je kao i sve u karakteru osobe
    izvoz usluga moze raditi kao obrtnik ali uvoz ne

  168. mirsada kaže:

    projekat sa biroa u sarajevu ocekuje se i pitanje je dana kada ce objaviti javni konkurs
    dobicete najcesce 2200 km ukoliko ste na evidenciji biroa za zaposljavanje
    niposto ne idite u registraciju bez da prvo podnesete zahtjev zavodu za zaposljavanje u sarajevu
    za uposlene mogu konkurisati preduzeca,obrti i ostali pod uvjetom da su uredni u izmirivanju obaveza sto ce morati potkrijepiti uvjerenjima
    tu se radi o raznim projektima ,posao za sve.posao za pripravnike,posao za invalidna lica i sl.
    nakon izvjesnog vremena objavi se lista onih cijem zhtjavu je udovoljeno
    pratite stranicu zavoda i tamo ima najvise informacija
    imate pravo izbora onih koje cete zaposliti ako niste zadovoljni mozete u saradnnji sa zavodom promijeniti za drugog
    mislim da moraju bti evidentirani na zavodu u prncipu najmanje tri mjeseca ovisi o projektu

  169. mirsada kaže:

    sto se tice minimalne plate ona se ne vrtoi od kantona do kantona nego je minimalni prosjek u fbih 360,99 km a doprinosi cc 250

  170. Zox kaže:

    Moze li mi neko dati savjet u vezi uvodjenja interneta u zanatsku radnju? Intrenet mi je neophodan za servis telefona u radnji, a hoce li operateri tipa BH Telecom ili Mtel da odobre da se u zanatsku radnju uvede internet sa paketima za fizicka lica? Kako gledam ponudu ako prisiljavaju pakete za poslovne korisnike (razumijem da to moraju oni koji imaju doo) to se ne isplati uzimati za malu zanatsku radnju.

  171. amira kaže:

    Pozdrav,

    Evo citala sam par dana sve zivo po forumima pa naletih i na ovaj clanak.
    Frisko , prije par minuta dolazim iz opstine gdje sam otisla da pitam da otvorim obrt za informacijske usluzne djelatnosti…

    napisa meni teta da treba neki obrazac, napisa mi sifre koje sam htjela, veli ne treba mi poslovni porostor , nit fiskalna kasa , jer je rad od kuce…knjige vodit mogu i sama, na kraju godine samo da mi to neko potpise.

    i kad sam dosla na temu , ako nadjem nekoga u inostranstvu, da li mogu izdat racun , eeeeee kaze to ne moze … za to moras imati doo.

    i sta sad ? … neko je pisao da se moze sa obrtom izdavat “usluga” prema inostranstvu? jel se nesto promijenilo?

    lp

  172. autor kaže:

    Pozdrav svima, super clanak i super su mi komentari.

    A imam dva pitanja vezana za ovo… pricala sam sa knjigovodjom i rekao mi je da sve batalim, sto mi je nako… cudno.

    Znaci, napisala sam knjigu, objavila preko amazona, b&n, itd. Oni sebi uzimaju 30% zarade (njihov neki porez) a onda pare sto ostanu idu na payoneer (sa amazona) i paypal (sa ostalih platformi).

    Zarada nije nesto, ali ja bih svejedno da to lijepo i legalno bude (i ne daju mi 30 print kopija knjige da uvezem bez djelatnosti ili firme – ne za preprodaju nego bas ja da imam…)

    Da li trebam osnivati obrt za ovo? Pretpostavljam da mi prostor ne treba (jer pisem od kuce), a ni kasa jer ne izdajem ja licno nikakve racune, znaci u principu nemam nikakvog direktnog kontakta sa kupcem.

    Drugo pitanje je za graficki dizajn, radim samo sa ljudima van BiH, uplate idu samo i iskljucivo na Paypal, a onda dalje na moju Visa Electron karticu. Isla sam u poresku tu u Sarajevu da kao platim porez kao fizicko lice, ljudi su mi se samo u lice nasmijali jer nisu ni skontali o cemu se tu radi i da je to online biznis, knjigovodja s kojim sam pricala opet rece… batali. Da li bi ovo isto spadalo pod obrt (ponovo radim od kuce, s tim da u ovom slucaju izdajem racune preko paypala)? I ako da, koji su mi troskovi?

    • Nedim Šabić kaže:

      1. Za to se ne otvara obrt, nego platiš 10% poreza na dobit direkt u poreznoj, ali oni će te vratiti, tako da nemaš trenutno legalni put do toga.
      2. Ne smiješ naplaćivati putem Paypala klijentima iz BiH, to je kažnjivo. Trebaš otvoriti obrt, naplatiti putem žiro računa, a ostalo će ti reći knjigovođa.

      • autor kaže:

        Upravo to se i desilo kad sam otisla do poreske :(.

        Za drugo pitanje, znaci ne radim uopste sa klijentima iz drzave, vec iskljucivo izvan BiH (najvise Australija).

        Hvala puno na brzom odgovoru!!!

  173. memsur kaže:

    zelio bih znati ako otvorim ovog tipa firme da li bi ja mogao uvlacit robu iz njemacke za bosnu ???

  174. sany kaže:

    pozzz interesuje me ja sam pocetnik u pćelarstvu i iam dosta kljenata koji bi željeli u druge zemlje da im saljem proizvode bili mi i koliko ti pomoglo da otvorim obrt unaprjed hvala na odgovoru pozzz

  175. Senad kaže:

    Dal bi meni neko mogao pomoci:
    Planiram otvoriti obrt, djelatnost bi bila marketing za Njemacku firmu. Kada se ispostavi faktura za tu firmu u Njemackoj, jel ona ide bez PDV-a ili se na taj racun mora jos dodatno PDV uracunati? Dal bi mi neko mogao dati otprilike jedan primjer koliko bi morao placati porez, Pio/Mio i sta sve jos ide kad bi mjesecno zaradjivao 1000 Eura. Dal se isplati obrt na osnovu te zarade? Hvala unaprijed!

    • Nedim Šabić kaže:

      Za izvoz usluga se ne plaća PDV. 700KM ti je otprilike trošak da sebi isplatiš platu od 400KM, dakle ostane ti od tih 2000KM, 1300KM. 10% je porez na dobit, dakle ostane ti 1170KM. Dakle od 2000KM koje ti švabe plate, ti dobiješ na kraju zajedno sa platom i isplatom dobiti 1570KM.

  176. Miki kaže:

    Imam jedno pitanje vezano za temu.Radim od kuce za jednu njemacku firmu koja me isplacuje preko agencije,naravno agencija uzima svoju proviziju.raspitao sam se u firmi,i postoji nacin da se direktno kod njih prijavim,trebaju samo neki dokument da pokazu financijskoj kontroli i da me isplacuju u bosni.trebam li za to otvoriti obrt i treba li mi fiskalna,posto sam jedini zaposleni trenutno?

    Lijep pozdrav :)


Podijeli svoje misljenje

Ostavi traga

Bloglove



Follow me!

Preporuka literature



Good to Great - Jim Collins

Jedina knjiga koju bih svakome preporučio ko se bavi ili želi baviti ozbiljno bilo kojim businessom. Svaka stranica je vrijedna čitanja. Uskoro detaljan opis.



Tipping Point - Malcom Gladwell

U svakom poslu postoji preokretna tačka. Kako je prepoznati i kako se snositi sa pozitivnim posljedicama koje slijede nakon nje naučite od sjajnog Gladwella.

Trenutno reading


Blink - Malcom Gladwell
Naučni dokazi da srce treba slušati. Samo kako ...?


Investment Punk - Hörhan Gerald
Zašto su bogati sve bogatiji, a vi srednja klasa samo rintate i rintate? Ovaj investment bankar pojašnjava zašto i mogući izlaz iz srednje klase čiji jaz se stalno povečava prema bogatim.

Extra projekti

Malo je projekata koji dugorocno dobro cine, a ovo su neki koji su jako odgovorni i korisni za zajednicu, a krasi ih izdrzljivost:

www.spaja-lica.com - Bivsi studenti daju stipendije trenutnim studentima. Prioritet imaju odlicni studenti sa slabim imovinskim stanjem.

www.fondacija-dar.com - Fondacija koja zblizava ljude, radi na stvarnom dijalogu i brine se o lokalnim pojedinacnim ugrozenim slucajevima.

www.stipendije.ba - Za one koji zele pratiti sve konkurse za stipendije na jednom mjestu. Vrlo azuran i koristan projekt.

www.advokati.ba - Lista svih advokata u BiH po gradovima i djelovima gradova. Konačno se mogu porediti i advokatske usluge.

© 2014 SEO.ba Blog.